Bliski istok: jesu li ciljana ubojstva legalna?

Ismail Hanija bio je jedan od ključnih pregovarača u pregovorima između Izraela i Hamasa o prekidu vatre i oslobađanju talaca u pojasu Gaze. Prije nekoliko dana, politički čelnik te terorističke islamističke grupe je za posjeta Teheranu poginuo u eksploziji dosad nedefiniranog uzroka.

Ovaj čin se može opisati kao "ciljana likvidacija". Pravni stručnjaci Međunarodnog odbora Crvenog križa ovu praksu opisuju kao "namjerno i svjesno korištenje smrtonosne sile od strane države ili organizirane oružane grupe protiv određene osobe izvan njihove kontrole".

Iako nitko još nije preuzeo odgovornost za napad, čini se vjerojatnim da je izraelska vlada odgovorna. Izrael trenutno izvodi vojne napade u pojasu Gaze protiv Hamasa. Procjene pokazuju da je u ovom ratu dosad, prema podacima vlasti u Gazi iza kojih stoji Hamas, poginulo skoro 40.000 ljudi.

Sprečavanje terorizma

U svojoj knjizi iz 2008. godine "Targeted Killing in International Law", pravnik Nils Melzer piše da je Izrael vjerojatno bio prva zemlja koja je 2000. godine počela primjenjivati politiku ciljanih ubojstava.

Izraelska vlada je ovu praksu nazvala "politikom ciljanog sprečavanja terorizma" koju je primjenjivala tijekom druge palestinske intifade tj. ustanka. Tada je Izrael koristio borbene helikoptere i eksplozivne klopke protiv ljudi u palestinskim teritorijama koje je označavao kao teroriste. Do 2007. godine je, kako izvještava vodeća izraelska organizacija za ljudska prava B'Tselem, ubijeno ne samo 210 takvih "ciljeva", nego kao „kolateralna šteta" i 129 nevinih civila.

Izrael nije jedina zemlja koja koristi ciljana ubojstva. SAD, Rusija, Švicarska, Njemačka i Velika Britanija također snose odgovornost za ciljana ubojstva. Nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. godine, pravnici smatraju da je ova praksa sve više prihvaćena širom svijeta.

Poznati primjeri su ubojstvo vođe Al Kaide Osame bin Ladena od strane američkih specijalnih jedinica u Pakistanu 2011. godine i nedavni napadi dronovima u Siriji i Libanonu. Prema istraživanjima njemačkog magazina Der Spiegel iz 2014. godine, Bundeswehr je igrao važnu ulogu u ciljanom ubijanju pripadnika Talibana u Afganistanu.

Je li ova praksa legalna?

Ciljana ubojstva su s više aspekata kontroverzna. Kada se dešavaju u drugoj zemlji, smatraju se kršenjem suvereniteta te zemlje. Pitanje krše li takva ubojstva zakon, još uvijek nije jasno.

U Izraelu su ciljana ubojstva postala javna tema 2002., kada su izraelska i palestinska organizacija za ljudska prava pokušale pravno zaustaviti ovu praksu. Trebalo je nekoliko godina da Vrhovni sud Izraela donese presudu.

"Izraelska vlada provodi politiku preventivnih napada, koja rezultira smrću terorista", potvrdio je sud u prosincu 2006. godine. "Ovi napadi ponekad pogađaju i nevine civile. Djeluje li država nezakonito?", upitao je vrhovni sudac Aharon Barak. Odgovor suda? Ovisi.

"Utvrđujemo da se ne može unaprijed odrediti krši li svako ciljno ubojstvo međunarodno pravo", navodi se u presudi. "Također se ne može unaprijed utvrditi je li svako ciljno ubojstvo prema međunarodnom pravu dopušteno."

Kompleksan pravni okvir

Prema navodima pravnika, nekoliko čimbenika odlučuje o legalnosti ciljanih ubojstava. Najvažnije pitanje je prema kojem pravnom okviru se ocjenjuje ubojstvo: prema unutarnjem pravu, specifičnim zakonima o ratu ili humanitarnom međunarodnom pravu?

U vremenima sukoba, na primjer, primjenjuje se humanitarno međunarodno pravo (HMR). Ovo pravo dopušta određena nasilja tijekom borbi. Međutim, pravno gledano, ubojstvo prema humanitarnom međunarodnom pravu može biti sporno ako žrtva u trenutku ubojstva nije neposredno sudjelovala u neprijateljstvima.

Također je važno utvrditi je li država koja je izvršila ubojstvo okupatorska sila, je li moguće cilj zaustaviti na druge načine (npr. uhićenjem), postoje li pouzdane agencije za sprovođenje zakona koje bi mogle intervenirati i koliki je rizik za civile.

Crvene linije?

Organizacije za ljudska prava obično smatraju da su sva ciljana ubojstva nezakonita i strahuju se da bi njihova upotreba mogla postati opće prihvaćena. Vlade, s druge strane, ih često vide kao korisno sredstvo. Izraelska vlada redovno koristi ciljana ubojstva, izvještavaju novinari s terena.

"Tijekom izvještavanja, otkrio sam da je Izrael od Drugog svjetskog rata češće koristio ubojstva i ciljana ubojstva nego bilo koja druga zapadna zemlja. U mnogim slučajevima je pritom ugrozio živote civila", piše izraelski istraživački novinar Ronen Bergman u članku za New York Times, oslanjajući se na svoju knjigu "Rise and Kill First: The Secret History of Israel's Targeted Assassinations" iz 2018. godine.

Bergman nastavlja: "Ali sam također naišao na dugu povijest dubokih – često žestokih – unutrašnjih rasprava o tome kako očuvati državu. Smije li nacija primjenjivati metode terorizma? Može li ugroziti nevine civile? Kolika je cijena? Gdje je granica?"