Bolonjski proces - iskustva iz BiH

“Umjesto želje za znanjem imamo borbu za zvanjem.” Ovako Bolonjski proces u BiH ukratko opisuje profesor pedagogije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Mujo Slatina.

Prošlo je deset godina otkako je Bosna i Hercegovina potpisala Bolonjsku deklaraciju i obavezala se da će ispuniti sve zahtjeve i norme koje ona podrazumijeva. Mnogo je negativnih učinaka od primjene Bolonjskog procesa u BiH, ističe Mujo Slatina. “Došlo je do velike dagradacije studiranja koje sada liči na loše srednjoškolsko učenje. To je najveća opasnost ove reforme, a upravo to nam se događa.”

Slatina objašnjava da je “srednjoškolizacija” visokog obrazovanja boljka ovog procesa u cijeloj Europi. “Tamo je prehlada a kod nas rak rana. Razvijene zemlje te nedostatke mogu kompenzirati većom mobilnošću i razmjenom znanja, mi ne možemo.”

S druge strane, iako to podrazumijeva, Bolonja nije donijela bolje knjižnice, laboratorije, kompjuterizaciju, itd., dodaje Slatina.

“Bolonjski kaos”

Prema riječima Enesa Osmančevića, profesora Filozofskog fakulteta u Tuzli, nijedan fakultet u BiH nije akreditiran, odnosno nema certifikat da je usklađen s bolonjskim principima visokog obrazovanja. Najviše su, kako kaže, oštećeni studenti. Akademske suradnje s europskim sveučilištima nema pa je mobilnost studenata i profesora skoro nemoguća, iako je ona sastavni element Bolonjskog procesa.

“Nastavni programi čak ni unutar BiH nisu ujednačeni. Ako bi moj student jedan semestar pohađao na nekom drugom fakultetu u BiH, pitanje je bi li mu se to priznalo”.

Opisujući prednosti i mane reforme visokog obrazovanja, Osmančević kaže da se školovanjem po bolonjskim principima stiče minimalno i optimalno znanje potrebno za obavljanje nekog posla. “Odustalo se od širokog spektra znanja, uči se samo ono konkretno što će vam trebati. To su ključne zamjerke koje se često navode.”

Studenti nezadovoljni

Velike su razlike među fakultetima kad je riječ o primjeni Bolonjskog procesa. Većina je uvela ECTS (European Credit Transfer System) bodovanje i obrazovanje organizirala u tri ciklusa. Uz nove zahtjeve koje postavlja ovaj proces, od kojih se neki primjenjuju, ostali su i tragovi starog sustava. “Suština je valjda da gradivo bude podijeljeno na manje cjeline i da polažemo preko kolokvija. Za tri godine studija sam samo jedan ispit tako položila. Svaki profesor ima svoju ‘bolonju’ i radi kako hoće”, kaže Marina, studentica Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci.

Studenti medicinskog fakulteta takođe nisu zadovoljni provođenjem Bolonjskog procesa. Tamara je na petoj godini studija stomatologije i kaže da rijetki profesori rade po novom sistemu. “Gostujući profesori iz Srbije mnogo više uvažavaju Bolonjski proces. Daju nam seminarske radove, ocjenjuju aktivnost tijekom cijele godine, tako da na ispitu od svega toga ovisi i ocjena. Većina domaćih profesora, pogotovo oni stariji, rade isto kao prije 20 godina.”

“Lakše je položiti ispit, ali…“

Dejan, student Građevinskog fakulteta u Banjoj Luci, kaže da je njima omogućeno parcijalno polaganje ispita, ali nije oduševljen načinom na koji je organiziran studijski program. Smatra da je Bolonjski proces trebao donijeti više prakse i rada na terenu ali ističe da do toga nije došlo. “Mislim da je sve ovo što se događa štetno, jer smo rastrgani, ni tamo ni ovamo. Istina je da je lakše položiti ispit, jedan obiman predmet podijeljen je u tri manja. Ja osobno mislim da je to samo rasipanje znanja i lakše se zaboravlja”, kaže Dejan, budući inžinjer geodezije.

Slično razmišlja Jelena, studentica Fakulteta političkih nauka. “Mislim da bih više znanja stekla da studiram po starom sustavu. Nemam kontinuitet, spremam kolokvije iz potpuno različitih predmeta u isto vrijeme. Na kraju položim ispit a uopće nemam osjećaj da vladam materijom i da poznajem cjelinu.”

Ima i pozitivnih efekata

Bolonjsku deklaraciju treba shvatiti kao akademski okvir za razvoj sveučilišta i to podrazumijeva jako dug proces a BiH je na samom početku, kaže Tatjana Duronjić, izvanredna profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Banjoj Luci.

“Ako volite svoj posao, lakše je biti profesor danas nego nekada. Taj novi sustav nas je koliko toliko primorao da radimo na sebi. Meni iskreno više odgovaraju takvi modeli rada sa studentima gdje je mnogo razgovora i debate a manje klasičnih predavanja.”

Nedavno se u hrvatskoj javnosti polemiziralo o ukidanju Bolonjskog procesa. Kao razloge, brojni profesori su navodili nisku razinu znanja, činjenice da studenti dulje studiraju, da nastavnici drže više predmeta i zatrpani su birokracijom zbog ECTS bodova, dok mobilnost nije značajno povećana.