'Bolonjski proces' mrtav ili još nije zasjao punim sjajem?

U brojnim zemljama studenti su proteklih godina masovno prosvjedovali. Osobito žestoki prosvjedi bili su u Njemačkoj, Hrvatskoj i Austriji. Reforma koju su prije deset godina dogovorili ministri obrazovanja i znanosti 29 zemalja nije donijela očekivane rezultate. Ipak, ideja je bila ispravna, smatra njemačka ministrica obrazovanja Annette Schavan: "Ideja ne sja onako kako bi mogla, jer taj veliki reformski projekt zahtijeva još veću kreativnost u provedbi.“

Studenti se žale da je sustav previše reguliran propisima poput nižih škola, da je previše gradiva koje se mora svladati, previše ispita i premalo veze s praksom.

Brojni poslodavci slično vide stvari i ne misle da prvi stupanj obrazovanja, bachelor, dovoljno osposobljava za obavljanje dotičnog posla. A trebao bi. Tko želi dalje studirati često ima velikih poteškoća da dobije studijsko mjesto za postizanje master-diplome. U Njemačkoj su studentski prosvjedi ipak doveli do pomaka, kaže ministrica Schavan: "Raspravlja se o studijskim propisima, o ispitnim propisima. Mislim da je ozračje puno bolje.“

Mobilnost studenata još nije veća

Kako bi nastava na visokim školama postala bolja ministrica je obećala dodatne dvije milijarde eura. Jedan od glavnih ciljeva bolonjskog procesa još nije postignut. Mobilnost studenata u Europi nije ništa veća. "Ali, mobilnost studenata izvan Europe na europskim sveučilištima je osjetno porasla. To znači, na drugim kontinentima je poraslo zanimanje za europska sveučilišta“, kaže Schavan.

I prostor obuhvaćen bolonjskim procesom sve je veći. U međuvremenu obuhvaća 46 država, od Albanije do Norveške, od Francuske do Rusije. Ministri obrazovanja svih tih zemalja danas i sutra (11. i 12. 3.) u Budimpešti i Beču će raspravljati o postignutom i mogućnostima poboljšanja, ali istovremeno i slaviti desetu godišnjicu reforme. Protokol u bečkom Hofburgu preporučava smoking i dugu haljinu.

Vraćanje općeg obrazovanja

Njemačka ministrica je na konferenciju došla s jednom idejom, koja je također prihvaćena prije deset godina ali još nije ostvarena. 'Studium fundamentale' trebao bi obuhvaćati 15 posto gradiva i služiti općoj izobrazbi. A to znači, da bi studij trebao posredovati ne samo stručno znanje, nego i opće, koje se odnosi na druga područja i može pomoći u orijentaciji.

Budući liječnici trebali bi se primjerice baviti filozofskim i etičkim pitanjima, budući učitelji razvojem djece i promjenama u društvu. Kako bi 'studium fundamentale' trebao funkcionirati, odgovor na to pitanje ministrica prepušta sveučilištima.

Autor: Lioba Werrelmann / Anto Janković

Odg. urednica: Marijana Ljubičić