Bratovština sv. Pija X. - katolički red ili sekta?
7. veljače 2009
Biskup Williamson neće povući svoje izjave u kojima je osporavao postojanje holokausta sve dok, kako je rekao, "ne preispita povijesne dokaze", prenosi njemački tjednik "Der Spiegel" u svom novom izdanju koje će se na kiocima naći u ponedjeljak. "Ako nađem dokaze, onda ću korigirati svoje izjave. Ali, za to će biti potrebno nešto vremena", rekao je Willamson novinarima njemačkog tjednika, iz čijeg su članka odlomke već prenijele novinske agencije. Vatikan je od biskupa u srijedu zatražio da javno i jasno povuče svoje tvrdnje iznesene u interviewu objavljenom na švedskoj televiziji u kojem je izrazio mišljenje da u koncentracijskim logorima nije umrlo šest milijuna nego 200.000 do 300.000 Židova, a i da oni nisu stradali u plinskim komorama.
Najveći raskol od nastanka protestantizma
No, odluka pape Benedikta XVI. o opozivu izopćenja četvorice biskupa Bratovštine, među kojima je i Williamson, naišla je na oštre kritike i iz drugih razloga, a ne samo zbog negiranja holokausta. Naime, sporni biskupi su svojedobno izopćeni zbog pripadnosti redu koji je ime dobio po izuzetno religioznom i konzervativnom papi Piju X.. Bratovštinu su 1970. godine osnovali svećenici okupljeni oko biskupa Marcela Lefebvrea, i to je bio, prema mišljenju stručnjaka, jedan od najznačanijih raskola u Katoličkoj crkvi od nastanka protestantizma na čelu s Martinom Lutherom.
Taj red koji Crkva do sada nije priznala izjašnjava se protiv ekumenizma i vjerske slobode, on služi mise na latinskom jeziku i bori se protiv svega što njegovi pristaše ocijene kao "antikršćansko obilježje potrošačkog društva". Na val kritike posebno nailazi njegovo stajalište da su Židovi krivi za ubojstvo Božjeg sina te da taj grijeh mogu ispraviti samo ako prijeđu na katoličanstvo. Sve to je u suprotnosti s odlukama Drugog vatikanskog koncila koje Bratovština odbija priznati - unatoč tome, Papa njezin povratak u okrilje matične Crkve nije uvjetovao njihovim izričitim priznanjem.
Bratovština u središtu skandala
Prema vlastitim informacijama, Bratovština sa sjedištem u Švicarskoj ima svoje svećenike u 215 zemalja, a za nju se opredijelilo oko 600.000 vjernika. Širom svijeta taj red ima 450 crkava ili kapelica, a drži i 86 škola te dva sveučilišna instituta. Kako piše njemački list "Die Zeit", Bratovština je u Francuskoj, gdje broji 100.000 vjernika, svako malo povezana s raznim skandalima - na popisu se, među ostalim, nalaze: kontakti s neonacistima, neovlašteno zaposjedanje crkava, nepoštivanje odluka svjetovnih sudova. U javnosti se ovaj red pak predstavlja kao dobrotvor i prikuplja novac za razne humanitarne djelatnosti i obnavljanje crkava.
I u Njemačkoj je Bratovština do sada bila relativno uspješna: trenutačno ima oko 10.000 pristaša, latinske mise služe se u 50 crkava ili kapelica, a njoj pripadaju 42 svećenika koji žive u manjim zajednicama. Taj red također drži u Njemačkoj i pet škola s ukupno 215 učenika u kojima, naravno, promiče svoje shvaćanje vjere, što je naišlo na brojne kritike stručnjaka, od kojih neki čak smatraju kako nema neke veće razlike između konzervativnih škola Bratovštine i spornih arapskih školskih ustanova oko kojih se u Njemačkoj svojevremeno podizala prašina.
"Slučaj za Službu za zaštitu ustavnog poretka"
No, sve su glasnija i mišljenja da se ovdje ne radi samo o pukim razlikama u načinu prakticiranja vjere. Znanstvenik Gerd Langguth iz Bonna dapače smatra da je Bratovština "slučaj za Službu za zaštitu ustavnog poretka". U izjavi za njemačku televiziju on je pojasnio da taj red teži utemeljenju "katoličke Božje države", a čak i bivši Papin učenik, profesor teologije Wolfgang Beinert Bratovštinu karakterizira kao "reakcionarnu i nedemokratsku". Inače, ti argumenti koriste se i kada se opisuju sekte poput one scijentološke.
U međuvremenu je iz Vatikana najavljen posjet pape Benedikta XVI. njegovoj domovini Njemačkoj iduće godine. Pitanje je na kakvo će raspoloženje tada naići. Jer, za razliku od početne euforije, prema zadnjim ispitivanjima javnog mnijenja njegov rad podržava još samo 42 posto njemačkih građana, a pojedini stručnjaci čak predviđaju da će najnovije turbulencije dovesti do brojnih istupa vjernika iz Katoličke crkve.(ajg)