Brazil kao najvažniji partner Kube

Brazil i Kubu povezuje znatno više toga od zajedničke kritike prema SAD-u. Ove dvije latinoameričke zemlje njeguju sasvim posebno prijateljstvo. Tako u Brazilu kubanski liječnici rade na poboljšanju zdravstvene zaštite stanovništva. A na Kubi brazilski agrarni proizvodi omogućavaju prehranu velikog broja stanovnika. Sada se ove dvije zemlje provođenjem jednog megaprojekta pripremaju na moguće okončanje trgovinskog embarga SAD-a prema komunističkoj Kubi.

Brazil sebe vidi kao pokretača kubanskog otvaranja. Prilikom svečane ceremonije otvaranja teretne luke Mariel, koja se nalazi u blizini Havane, brazilska predsjednica Dilma Rousseff iskoristila je priliku kako bi proširila optimizam. "Ovom izgradnjom izražena je volja Brazila da podrži svoju karipsku braću i sestre", izjavio je glasnogovornik brazilske vlade za DW. Prema njegovim riječima projekt je važan sastavni dio aktualiziranja kubanskog gospodarskog modela.

Brži od drugih investitora

Nije dakle slučajnost da najveći infrastrukturni projekt na Kubi provodi jedan brazilski koncern. U ovom slučaju riječ je o građevinskoj firmi Odebrecht. I financiranje teretne luke je u brazilskim rukama. Brazilska razvojna banka BNDES (Banco Nacional de Desenvolvimento Economico e Social) odobrila je, prema vlastitim navodima, 682 milijuna američkih dolara kredita za financiranje projekta koji ukupno stoji oko 957 milijuna američkih dolara.

"Brazil ima veliki interes da postane najvažniji ekonomski partner Kube", navodi se u brazilskom Ministarstvu vanjskih poslova. Stoga se, kako se saznaje, želi pokazati nazočnost u zemlji koja bi se mogla razviti u predvodnika na Karibima. "Za Brazil gradnja teretne luke znači mogućnost dobrog poslovanja. Mi smo se pozicionirali prije dolaska drugih zemalja", navodi se u Ministarstvu vanjskih poslova.

Koliko se razvilo trgovinsko partnerstvo između jedne kapitalističke i jedne komunističke zemlje pokazuju i najnoviji podaci brazilskog Ministarstva za razvoj, industriju i vanjsku trgovinu. Prema tim podacima izvoz iz Brazila za Kubu je sa 80 milijuna američkih dolara u 2003. godini porastao na 568 milijuna dolara u 2012. godini.Od siječnja do rujna 2013. godine izvezeno je robe u vrijednosti od 515 milijuna američkih dolara.

Krediti iz Brazila

Ove poslove financira i brazilska Razvojna banka BNDES. Od 1998. godine banka je dodijelila kredite brazilskim poduzećima koja investiraju na Kubi, u ukupnoj vrijednosti od 152 milijuna američkih dolara.

Veliki angažman Brazila na Kubi je, prema mišljenju stručnjaka, strateški potez. "Na luku se gleda kao na mogućnost dovođenje američkih investitora", objašnjava Oliver Stuenkel, profesor na Fakultetu "Fundacao Getulio Varga" u Sao Paulu. U Brazilu se polazi od toga će u "Kubi poslije Castra" doći do napretka ekonomske liberalizacije, te da će kao odgovor na to uslijediti ukidanje američkog embarga.

Čekanje na kraj embarga

I u njemačkom Društvu za vanjsku ekonomiju, GTAI, se dugoročno gledano nadaju smanjenju embarga. "S obzirom na to da Raul Castro želi ostati na funkciji samo još do 2018. godine i da time kubanska vlada stoji pred promjenom vodstva, postoje znakovi da srednjoročno gledano slijede promjene", smatra stručnjak GTAI-a Peter Buerstedde. "Teretna luka može postati logističko čvorište na Karibima tek ako SAD ukinu embargo", kaže on.

I Sumit latinoameričkih i karipskih država, koji se održava 28. i 29. siječnja u Havani, pokazuje također znakove približavanja. Jer prvi put na ovom Sumitu sudjeluje i glavni tajnik Organizacije američkih država (OAS), Jose Miguel Insulza. Insulza želi ponovo pokrenuti razgovore sa Kubom, koja je 1962. godine na zahtjev SAD-a isključena iz OAS-a.

Opada utjecaj Venecuele

"Način, na koji se SAD ophode prema Kubi, se u cijeloj regiji ne smatra konstruktivnim", kaže Oliver Stuenkel, stručnjak za vanjsku ekonomiju. On smatra da se Brazil sprema na to da zamijeni Venecuelu koja je trenutno najvažniji ekonomski partner Kube. "Venecuela ne može dugoročno više prebacivati Kubi velika sredstva pomoći jer se ona sve više bori sa vlastitim ekonomskim problemima", smatra Stuenkel. On kaže kako na ovaj način slabi i ideološka konfrontacija između latinoameričke ljevice i SAD-a. "Kuba ne bi mogla nikada tako dugo izdržati bez Chaveza", glasi njegova analiza. "Ako kubanska vlada izgubi tako velikog sponzora, onda su velike promjene zapravo neizbježne", predviđa on.

U brazilskom Ministarstvu vanjskih poslova se već dugo osjećaju i politički veoma jako povezanim sa Kubom. "Naše veze proživljavaju odličnu fazu, jer iza suradnje stoji zajednička vizija", kaže glasnogovornik brazilskog Ministarstva za DW. "Naše vlade vjeruju u to da samo ekonomski napredak nije dovoljan. Važno je ubrzati socijalni razvoj i poboljšati životne uvjete za one koji su ugroženi", kaže on.