Briselske pripreme za summit NATO-a

Sastanak ministara je prilika da šefovi diplomacija sagledaju i priprme odluke za summit te nastave jačati ulogu NATO saveza u svladavanju aktualni kritičnih izazova na području sigurnosti.

Poziv u NATO samo Hrvatskoj?

Proširenje će prevladavati dnevni red sastanka ministara, posebice perspektive članstva Albanije, Hrvatske i Makedonije. Iz diplomatskih krugova se potvrđuje da poziv Hrvatske u članstvo nije upitan. Međutim, nije sigurno hoće li poziv Hrvatska dobiti sama ili zajedno s Albanijom i Makedonijom. Skupina zemalja članica oko Njemačke i Slovenije zalaže se da se ili poziv uputi na adresu Zagreba, Skopja i Tirane ili niti jednoj od triju zemalja. Grčka naime prijeti uložiti veto na poziv Makedoniji ako se u najskorije vrijeme ne riješi spor oko naziva Makedonije. Budući se odluka o primanju i upučivanje pozivnice u NATO donosi jednoglasno, još je sve otvoreno. Većina zemalja članica smatra da prijam Hrvatske, Albanije i Makedonije više koristi stabilnosti u regiji i Europi nego sumnje koje postoje u pogledu pripremljenost ove tri zemlje za članstvo, prije svega Albanije.

Ministri će raspravljati o temama šire euroatlanske integracije, uključujući i pitanje koliko produbiti angažman NATO saveza s partnerima na zapadnom Balkanu i šire te kako nastaviti s procesom proširenja Saveza.

Ukrajina i Gruzija žele u MAP

Šefovi diplomacija će debatirati o odnosima NATO-a s Ukrajinom i Gruzijom. Obje zemlje su obznanile svoje aspiracije za ulazak u NATO-ov akcijski plan za članstvo. Prema navodima diplomata Njemačka, Francuska, Španjolska i još neke članice NATO saveza strahuju od pooštrenog prijepora s Rusijom, ukoliko bi Gruzija i Ukrajina bile primljene u akcijski plan za članstvo (Membership Action Plan, MAP) čime bi se ovim dvijema zemljama dugoročno otvorile perspektive za članstvo. Za poziv Gruziji i Ukrajini u akcijski plan za članstvo, što predstavlja posljednju etapu prije ulaska u članstvo NATO-a, izjasnile su se baltičke države, Poljska, Rumunjska i Kanada. Protiv poziva Ukrajine i Gruzije u MAP su Njemačka, Francuska, Italija, Nizozemska i Španjolska. Ove zemlje ukazuju na zamrznute sukobe u Gruziji oko Abhazije i Južne Osetije.

Ministri savezničkih zemalja također će ocijeniti djelovanje NATO-ove misije u Afganistanu i na Kosovu. Ministri će potvrditi činjenicu da će KFOR nastaviti igrati važnu ulogu u zaštiti manjine i većine na cijelom teritoriju Kosova, kao što predviđa UN-ov mandat.

Turska blokira suradnju EU-a i NATO-a

Šefovi diplomacija će sagledati i stanje u Afganistanu gdje NATO-ova operacija pružanja potpore afganistanskom stanovništvu bilježi napredak, ali je ostalo još mnogo toga za učiniti. Diplomati ne očekuju produbljenu debatu oko spornog pitanja djelovanja NATO saveznika na jugu Afganistana. Ministri će razgovarati o blokadi Turske u suradnji između Europske unije i NATO saveza kako na Kosovu tako i u Afganistanu. Turska otežava rad policije Europske unije spriječavanjem sklapanja okvirnog sporazuma između EU-a i NATO-a. Pozadina je prijepor oko sjevernog Cipra. Članica Europske unije Cipar pak blokira suradnju Ankare u Europskoj agenciji za obranu (European Defense Agency, EDA). Diplomati daju male izglede rješenju ovog pitanja.