Bruxelles protiv novih pregovora o fiskalnom paktu

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso vrlo odlučno je odbacio zahtjeve za novim pregovorima o europskom fiskalnom paktu. Na pitanje treba li o paktu naknadno pregovarati kako bi se postigla veća proračunska disciplina, Barroso je odrješito rekao "ne". Ipak, Barroso je otvoren za politički dogovor oko dosadašnje politike štednje koju bi se nadopunilo mjerama koje bi poticale gospodarski rast. Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz također protivi se novim pregovorima oko fiskalnog pakta.

Francuski novi predsjednik Francois Hollande pak namjerava proširiti europski fiskalni pakt za strategiju gospodarskog rasta. Hollande odbacuje već dogovorenu kočnicu zaduživanja koja bi se trebala naći u ustavima zemalja članica Unije. Prije svega Njemačka se protivi ponovnim otvaranjem pregovora oko fiskalnog pakta.

Održati obećanja smanjenja dugova

Predsjednik Europske unije Herman Van Rompuy upozorio je da EU sada ne smije posustati u borbi protiv visokih proračunskih deficita i državnih dugova. "Moramo održati naša obećanja u pogledu smanjenja dugova i proračunskog manjka – i mi smo u stanju održati obećanja", naglasio je Van Rompuy.

Bez izričitog spominjanja Grčke, predsjednik EU-a je naglasio kako su "nužne reforme, sa ili bez pomoći Europe". Van Rompuy je poručio kako deficit od 15 posto i dugovi u visini od 160 posto BDP-a nisu prihvatljivi. Van Rompuy je bio vrlo direktan u svojoj poruci kada je rekao da "svakome mora biti jasno da nema odstupanja od eura".

Barroso i Schulz traže euro-obveznice

Predsjednici Europske komisije i Europskog parlamenta Barroso i Schulz zalažu se za uvođenje euro-obveznica. "Na kraju ovog procesa potreban nam je sustav zajedničkog smanjenja dugova", naglasio je Barroso dodajući kako na svijetu ne postoji niti jedna valuta koja ne posjeduje zajedničke obveznice.

Barroso je upozorio da je podjela dugova moguća samo ako se članice pridržavaju proračunske discipline. Predsjednik Europske komisije smatra da izdavanje euro-obveznica ne može i ne smije biti licenca za nove izdatke. Stoga se on zalaže da euro-obveznice mogu koristiti samo one zemlje koje se pridržavaju pravila.

Za predsjednika Europskog parlamenta Martina Schulza zajedničko smanjenje dugova već se događa preko fonda za spašavanje eura (ESM). "Za taj fond Njemačka jamči s 250 milijarda eura i na taj način može se refinancirati Irska, dakle, već posjedujemo euro obveznice", ističe Schulz.

Osim toga Schulz se zalaže i da ESM od Europske središnje banke dobije bankovnu licencu kako bi fond mogao posuditi novac od Europske središnje banke i na taj način izravno pomoći članicama. Schulz se nada skoroj raspravi o dodjeli bankovne licence za ESM.

Prijetnja Grčkoj

Luksemburg je zahtijevao od nove vlade u Ateni da poštuje ispregovarane mjere štednje. Ministar vanjskih poslova Luksemburga Jean Asselborn rekao je da će Luksemburg uskratiti pružanje financijske pomoći ukoliko se grčka vlada ne bude pridržavala mjera štednje. Asselborn je izrazio uvjerenje da niti jedna članica EU-a neće pružiti pomoć Grčkoj, ako nova vlada ne nastavi ispunjavati obećanja i obveze koje su političke elite dale Bruxellesu po pitanju mjera štednje. "Ukoliko 80 posto Grka želi ostati u eurozoni, tada moraju birati one stranke koje podržavaju takvu politiku", smatra Asselborn i nastavlja: "U suprotnome žao mi je grčkog naroda, ali u tom slučaju dolazimo do situacije u kojoj je Grčka proigrala priliku, a tako nešto za Grčku bi bila prava katastrofa".