Bugarska i Sjeverna Makedonija: Novi početak?

Samo 200 kilometara dijeli glavne gradove Bugarske i Sjeverne Makedonije, ali po lošim cestama vožnja traje četiri sata. I iziskuje strpljenje. Skoro šest desetljeća su političari obje zemlje u ogorčenoj svađi oko historiografije i identiteta njihovih nacija, pa nikada nisu ni razmišljali o boljoj prometnoj povezanosti. Ne postoje ni redovne avionske linije, ni željeznička veza.

Ali prilikom prve posjete Skoplju u utorak (18.1.) novi bugarski premijer Kiril Petkov obećao je da će se u narednih 60 dana dogoditi ono što se nije dogodilo 60 godina – između glavnih gradova bit će otvorena komercijalna zračna linija. Željeznička pruga trebala bi biti izgrađena do kraja desetljeća.

Ipak, još uvijek nije jasno koliko će dugo Sjeverna Makedonija čekati na ono što joj je prioritet – na otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom. Novi makedonski premijer Dimitar Kovačevski, koji je dužnost preuzeo u ponedjeljak (17.1.) nada se da se čekanje neće otegnuti. Bugarska početak pristupnih pregovora blokira već dvije godine.

Novo poglavlje

Nakon srdačnog zagrljaja pred sjedištem vlade u Skoplju i dugih razgovora, premijeri su izjavili kako se nadaju da će moći otvoriti novo poglavlje u odnosima dviju zemalja. To neće biti lako. Naročito je Bugarska u sporu oko povijesti samu sebe dovela u slijepu ulicu iz koje je teško izaći.

Prethodna vlada s premijerom Bojkom Borisovim na čelu zahtijevala je da Sjeverna Makedonija prihvati da su i makedonska nacija i makedonski jezik bugarskog porijekla i karaktera. Taj zahtijev skoro svi strani povjersničari smatraju apsurdnim. Skoplje je odbilo ulitimatum uz obrazloženje da on krši europska načela i pravo naroda na samoopredjeljenje.

Promjena u tonu

I nova bugarska vlada traži od Skoplja da se postigne kompromis. Ali, za razliku od Borisova, njegov nasljednik Kiril Petkov pokušao je da promijeni ton: „Veliki sam optimist što se tiče nove dinamike naših odnosa i uvjeravam vas da će rezultati biti vidljivi svakog novog tjedna", rekao je on na zajedničkoj konferenciji za novinare u Skoplju.

Prethodnik Kovačevskog, Zoran Zaev, riješio je spor s Grčkom oko imena zemlje, pristavši da se ime „Makedonija" promijeni u „Sjeverna Makedonija". No, u sporu sa Bugarskom nije mogao postići napredak. Ali to nije bila njegova krivnja, već prije svega stvar bugarskih unutrašnjepolitičkih prilika.

Sada se oba novoizabrana premijera nadaju novom početku u odnosima. „Obećali smo jedan drugom da ćemo uložiti novu energiju kako bi uz uzajamno poštovanje poboljšali naše odnose", rekao je Kovačevski. Umjesto da se fokusiraju na neriješene povijersne sporove, premijeri su se dogovorili da sljedećeg tjedna u Sofiji održe zajedničku sjednicu vlada, kako bi formirali zajedničke radne grupe za suradnju na polju ekonomije, trgovine, obrazovanja, europskih integracija, kulture i povijesti.

Vlada u Skoplju načinila je prvi korak još uoči dolaska bugarskog premijera, tako što je obavijestila Ujedinjene narode da se ime Sjeverna Makedonija, isto kao i duža verzija, Republika Sjeverna Makedonija, odnose isključivo na državu, a ne na širu geografsku regiju. Do sada je Sofija tvrdila da ime Sjeverna Makedonija podrazumijeva teritorijalne pretenzije prema Bugarskoj i njenoj Pirinskoj Makedoniji.

Kompromis nadohvat ruke?

„Da, ima nade, jer smo konačno čuli čarobnu riječ kompromis", kaže Ivajlo Dičev, politički analitičar i profesor kulturne antropologije na Sofijskom sveučilištu. „Jedan od poprilično glupih zahtijeva Bugarske je da Sjeverna Makedonija uvijek mora upotrebljavati duži naziv – Republika Sjeverna Makedonija. Sada počinju tu prepreku uklanjati, jer vlada Sjeverne Makedonije izjavljuje da ime zemlje ne implicira teritorijalne pretenzije u Pirinskoj regiji!"

Makedonski politikolog Sašo Ordanoski predviđa da će kompromis biti postignut u narednih nekoliko mjeseci. Time bi se otvorila vrata Skoplju za početak pristupnih pregovora s EU-om, a bilateralni razgovori sa Sofijom nastavili bi se i narednih godina. On smatra da je promjena u držanju Sofije rezultat „sve većeg međunarodnog pritiska".

Nacionalistički pritisak

Od prvog bugarskog veta na početak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije (2019.), razni američki i europski diplomati kritizirali su stav Sofije. Nakon nedavne posjete Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, njemačka državna tajnica Anna Lührmann je videla „pozitivne signale" iz Bugarske i ponovila je zvaničnu poziciju Berlina da pristupni pregovori Bruxellesa sa Skopljem i Tiranom moraju početi što prije.

Sofija inzistira na tome da bugarska manjina bude priznata kao i ostale manjine u Sjevernoj Makedoniji, ali vlada u Skoplju je posle kompromisa s Grčkom pod jakim nacionalističkim pritiskom opozicione stranke VMRO-DPMNE i manjeg proruskog lijevog pokreta. Osim toga, ona ne raspolaže s dvotrećinskom većinom u parlamentu koja bi omogućila ispunjavanje tog bugarskog zahtijeva.

Ugrožena stabilnost bugarske vlade

Ordanoski kaže da eventualni kompromis nacionalističke snage u Sjevernoj Makedoniji neće moći sprijeečiti, ali da će problemi nastati u Bugarskoj. I zaista, dvije od četiri koalicijske stranke na vlasti odbijaju inicijativu premijera Petkova u pravcu kompromisa sa Skopljem. I predsjednik Bugarske Rumen Radov je protiv.

Ukoliko bi Petkov omekšao bugarsku poziciju, to bi moglo ugroziti stabilnost vlade koja je sebi zacrtala ambiciozne reforme. Ivajlo Dičev kaže da se Bugarska nalazi u teškoj političkoj situaciji: „U šahu se tako nešto zove 'cugzvang'. Nema drugih mogućih poteza osim onih koje igra Petkov. Želim mu sreću!“

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu