Uspjeh zaštitnika prirode

"Orlov most" je u glavnom bugarskom gradu Sofiji mjesto puno simbolike. Na ovom često prometom zakrčenom raskršću u središtu grada, udaljenom samo nekoliko koraka od zgrada Parlamenta i Sveučilišta, u lipnju 1990. su bili održani najveći prosvjedi protiv komunizma u Bugarskoj. 22 godine kasnije, u lipnju 2012., ovdje se razvila jedna nova prosvjedna kultura: tisuće mladih ljudi, organiziranih preko Facebooka i Twittera, zauzeli su ovaj most u znak prosvjeda zbog spornog zakona o korištenju šuma. Taj bi zakon, između ostalog, olakšavao izgradnju skijaških područja u zaštićenom šumskom području na jugu zemlje.

Prijedlog zakona je između ostalog predviđao da se skijaški tereni, žičare i hoteli smiju graditi u zaštićenom planinskom i šumskom području, a da prije toga ne bude obavezno zatražiti opsežnu i skupu prenamjenu zemljišta u građevinsko. Takve se zahtjeve ranije moralo podnositi prije početka bilo kakvih građevinskih radova. Investitori i graditelji skijaških staza opravdavaju se gospodarskim razlozima: manje birokracije bilo bi jako dobro za turizam. Time bi bugarska skijaška područja postala konkurentnija.

Skijaški turizam protiv zaštite šuma

Nije nevažno ni da skijaški turizam igra ogromnu ulogu, posebno u gospodarski nerazvijenim planinskim područjima bugarskog jugozapada u kojima je nezaposlenost vrlo velika. To je bio i glavni argument ministra odgovornog za ova pitanja Miroslava Naidenova. Najviši skijaški dužnosnik u zemlji, gospodarstvenik Tseko Minev, govorio je u ime ove branše: "Društvo je zavedeno. Razvoj skijaškog turizma ne predstavlja nikakvu opasnost za okoliš".

Time je želio umanjiti snagu sumnji koja je vladala u krugovima prosvjednika, među kojima su i predstavnici Svjetskog fonda za zaštitu prirode WWF-a (World Wildlife Fund). Mladi aktivisti za zaštitu prirode bili su uvjereni da će pri tomu doći do velikih sječa šuma. Stoga su ljutito ali mirno prosvjedovali protiv pohlepe i neznanja koji prijete prirodi. Bugarska je vlada tu pokušala u susret izaći predstavnicima iz gospodarstva.

Otkrivena politička snaga

U vezi s ovim zakonom stalno su se izražavale i sumnje o mogućim gospodarskim interesima članova vlade, o korupciji, te sustavu veza i poznanstava. U ovakvoj napetoj atmosferi zagovornici zakona su aktivistima za zaštitu prirode uzvratili istom mjerom. Oni su protivnike zakona optužili da ih financiraju predstavnici iz austrijske, švicarske i njemačke zimske turističke branše, kako im bugarska skijališta ne bi predstavljala konkurenciju.

Kad su se sukobi između lobista za skijaške terene i ekoloških aktivista zaoštrili, kao posrednik se javio bugarski premijer Bojko Borisov. Iako se on prije zalagao za novi zakon, on je rekao da će poslušati glas javnosti i ako se ona bude protivila, povući sporni prijedlog zakona. Na to je predsjednik države i premijerov stranački kolega Rosen Plevneliev na zakon položio veto. Kao razlog je naveo neusklađenost zakona sa zakonodavstvom EU-a. Uz to, predsjednik je zaključio da su strahovanja kritičara opravdana, i da zakon "ne odgovara temeljnim načelima ustava i građanskog prava".

Tako su zaštitnici prirode u ovoj borbi, barem zasad, osvojili pobjedu. No tu je pobijedila i kultura prosvjeda u Bugarskoj. Okupljanje na Orlovom mostu bilo je prvi uspješni masovni prosvjed organiziran preko društvenih mreža, a kroz koji je jedna nova generacija u Bugarskoj otkrila vlastiti politički glas.