Bundestag želi bolju zaštitu Židova u Njemačkoj

Njemački Bundestag je velikom većinom glasova usvojio rezoluciju o boljoj zaštiti života Židova u Njemačkoj. U deklaraciji, koja ni na koji način nije pravno obvezujuća, parlament poziva na strože postupanje protiv antisemitizma. 

Jedino se zastupnici Saveza Sahra Wagenknecht (BSW) i Ljevice nisu složili s prijedlogom koji su zajednički formulirali vladajući SPD i Zeleni te FDP i stranke Unije (CDU/CSU). No, od teksta su se ogradili i neki članovi SPD-a i Zelenih. U pisanim "osobnim izjavama" prigovorili su nesudjelovanju šireg kruga osoba u izradi teksta te su zato bili suzdržani pri glasovanju. 

Gotovo dvosatna rasprava ostala je u sjeni raspada vladajuće koalicije. Kada je predsjednica Bundestaga Bärbel Bas otvorila sjednicu, bila je prisutna samo trećina zastupnika. U dijelu u kojem sjede članovi vlade nije bilo ni kancelara niti nadležne ministrice unutarnjih poslova, već samo dva druga ministra. A i oni su povremeno izlazili.

Rasprava je stalno odgađana 

Rezolucija je donesena neposredno prije obilježavanja godišnjice Kristalne noći, odnosno 9. studenoga 1938. kada su nacističke horde uništavale sinagoge i židovske trgovine u Hitlerovoj Njemačkoj. I točno 13 mjeseci nakon Hamasovog terorističkog napada na Izrael. Klubovi zastupnika u Bundestagu su već u prvim tjednima nakon tog napada najavili donošenje rezolucije. 

Ali onda se dugo ništa nije događalo. Što je Bundestag duže odgađao tu odluku to su kritike znanstvenika i nevladinih organizacija postajale sve glasnije. Oni su već mjesecima imali na uvid nacrt rezolucije. Kritičari strahuju od ukidanja državnog financiranja za institucije ili projekte koji kritiziraju izraelsku politiku. Istovremeno, kritiziraju usklađivanje s IHRA definicijom antisemitizma. Ovu radnu definiciju usvojile su ili odobrile 43 zemlje, uključujući i Njemačku, a podržavaju ju brojna međunarodna tijela. Međutim, stalno se čuju optužbe, među ostalim i od uglednih znanstvenika, da ta definicija miješa kritiku prema izraelskoj vladi s antisemitizmom. 

U kolovozu je grupa nekih 150 akademika, pravnih stručnjaka i židovskih umjetnika koji žive u Njemačkoj u otvorenom pismu izrazila "duboku zabrinutost" zbog predložene rezolucije. Njihov prigovor: iako rezolucija ima za cilj "zaštititi židovski život u Njemačkoj", ona ga ugrožava "povezivanjem svih Židova s postupcima izraelske vlade, što je notorni antisemitski klišej". 

"Nikad više je sada" 

U uglavnom objektivnoj raspravi u Bundestagu sudjelovalo je oko 20 parlamentaraca. Troje ili četvero njih se osvrnulo na kritike, naglasilo da ih odbacuje ili pozvalo na poboljšanja teksta rezolucije. 

"Nikad više je sada", rekao je Dirk Wiese (SPD). Sramotno je da danas "ljudi židovske vjere razmišljaju o odlasku iz Njemačke". Svatko tko dođe u Njemačku i želi ovdje živjeti, upozorila je političarka CSU-a Andrea Lindholz, mora "prihvatiti židovski život i odgovornost za pravo Izraela na postojanje ili će morati napustiti našu zemlju".

Beatrix von Storch (AfD) rekla je da bi bez "Merkeličinog otvaranja granica" 2015. Židovi živjeli sigurno u Njemačkoj. Armin Laschet (CDU) je tome proturječio. Sinagoge u Njemačkoj policija ne štiti tek od 2015. godine, rekao je on. Te godine je u Njemačku došlo milijun izbjeglica, uglavnom s Bliskog istoka. „U Njemačkoj postoji antisemitizam s desna i slijeva, od imigranata i mladih Nijemaca bez migracijske pozadine", rekao je Laschet. Sve to je, rekao je, skandalozno. 

Najveći dio rasprave ostao je usredotočen na unutarnju situaciju u Njemačkoj. Ali nijedan govornik nije bio tako jasan po pitanju situacije na Bliskom istoku i postupaka izraelske vlade kao Gregor Gysi (Ljevica). Pravo Izraela na postojanje je njemački državni rezon s dobrim razlogom, rekao je on. Ali "nema sigurnog Izraela bez sigurne i suverene Palestine", naglasio je Gysi. Kritika izraelske vlade mora biti "dopuštena i nema nikakve veze s antisemitizmom" ako ne sadrži odbacivanje judaizma. Gysi je doslovno rekao: "Trenutna izrazito desničarska izraelska vlada pod Netanjahuom nažalost nije dio rješenja, već prije dio problema u bliskoistočnom sukobu." 

“Danas nije kraj rasprave”, istaknuo je političar FDP-a Konstantin Kuhle. On je rekao da očekuje “početak široke društvene debate”. Ona je posljednjih tjedana bila angažiranija i jasnija izvan parlamenta nego u političkoj sferi. Bilo je oštrih primjedbi znanstvenika i nevladinih organizacija. No dan prije rasprave u Bundestagu brojne židovske udruge i organizacije u Njemačkoj objavile su zajedničku izjavu u kojoj su pozvale na usvajanje rezolucije koja je, kako smatraju, odavno trebala biti donesena. 

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku