Buđenje njemačke političke aktivnosti na zapadnom Balkanu

Njemački ministar Boris Pistorius, kako je potvrdilo Ministarstvo obrane u Berlinu, putuje ovog ponedjeljka u posjet Prištini, Beogradu i Sarajevu. Time se želi Zapadnom Balkanu dati do znanja da Njemačka, unatoč drugim vanjskopolitičkim problemima, nije zapostavila regiju.

Iako službeni plan putovanja još nije objavljen, a sam odlazak na Zapadni Balkan je do posljednjeg trenutka bio tajan, već je jasno da Pistorius, socijaldemokratski stranački kolega kancelara Olafa Scholza, nosi poruku njemačke vlade o potrebi pronalaženja rješenja za dva goruća problema u regiji: odnose između Srbije i Kosova i uspostavljanje stabilnosti u Bosni i Hercegovini.

Razgovori o sigurnosnoj situaciji

Glavni dio posla, kako smatra Stefan Surlić, politolog s beogradskog Fakulteta političkih znanosti, Pistoriusa očekuje u Beogradu. „Možemo očekivati pritisak na Vučića da prihvati njemačko-francuski plan koji uključuje deblokadu Kosova na međunarodnoj razini i članstvo u međunarodnim organizacijama.“

„Očekuje se i neka vrsta nove normalnosti što bi značilo da se srpska zajednica u potpunosti integrira u kosovske institucije uz istovremeno osnivanje Zajednice srpskih općina“, rekao je Surlić, koji se ovih dana nalazi u Berlinu, za DW.

Srbija i Kosovo, nakon prošlogodišnjeg sukoba u Banjskoj i u trenutku kada Vučić traži izvanrednu sjednicu Vijeća sigurnosti zbog ukidanja dinara na Kosovu, daleko su od dogovora. Tome treba dodati i nezadovoljstvo nekih njemačkih parlamentaraca načinom na koji su održani izbori u Srbiji, što bi mogla biti još jedna tema razgovora u Beogradu.

"Troublemakeri" u Beogradu i Banja Luci

U isto vrijeme kada njemački ministar obrane posjećuje regiju, na Kosovu i Sjevernoj Makedoniji će boraviti i izaslanstvo Parlamentarne grupe za odnose Njemačke i jugoistočne Europe. Jedan od članova delegacije, političar vladajućih liberala Thomas Hacker je u razgovoru za DW jasno dao do znanja koga smatra potencijalnom opasnošću za stabilnost u regiji.

"Posjet ministra obrane Borisa Pistoriusa dolazi u trenutku kada sigurnosna situacija na Balkanu, iako stabilna, ima ozbiljne potencijale za eskalaciju zbog proizvođača nemira poput Milorada Dodika i Aleksandra Vučića. Ministar obrane putuje u pravo vrijeme kako bi još jednom istaknuo našu potporu i interes da održimo mir, i to svima dati do znanja", rekao je Hacker. On je vrlo odlučan u stavu kako bi Pistorius trebao jasno osuditi napad na vojnike NATO-a 29. svibnja 2023. i tražiti pravne posljedice za odgovorne.

Stati na put destabilizaciji Rusije

Njegov kolega iz parlamentarne grupe i političar Zelenih Boris Mijatovć smatra kako bi posjet njemačkog ministra obrana mogao doprinijeti povećanju sigurnosti njemačkih vojnika stacioniranih na Balkanu. "Putovanje ministra obrane Borisa Pistoriusa naglašava spremnost njemačke vlade da aktivno i održivo podupire regiju. Izričito zahvaljujemo njemačkim vojnicima koji su raspoređeni na Kosovu i u Bosni i Hercegovini i koji daju značajan doprinos stabilizaciji i sigurnosti", rekao je Mijatović.

Izvjestitelj zelenog zastupničkog kluba za jugoistočnu Europu često boravi u regiji i pratio je i posljednje izbore u Srbiji. Boravak u Beogradu nije umanjio njegova strahovanja po negativni učinak Rusije na regiju. "Prijetnja ruske agresije izazov je za cijelu Europu. Napad na Ukrajinu je zločin koji se ne smije ponoviti. Rusija pokušava, primjerice koristeći se dezinformacijama, destabilizirati naše zemlje u EU-u i jugoistočnoj Europi", smatra Mijatović.

Prvo Kosovo , pa onda Dodik

Surlić smatra da unatoč više nego jasnim kritikama na račun vladajućih nakon izbora u Srbiji Njemačka nije promijenila blagu politiku prema Beogradu. "Mislim da se politika Njemačke prema Beogradu nije promijenila. Možda samo na razini retorike. Nema više tolikih hvalospjeva Vučiću kao prije, ali Njemačka i dalje u Vučiću vidi jedinog sigurnog partnera pogotovu u kontekstu dijaloga s Prištinom", smatra Surlić.

No to je upravo ono, što bi se po mišljenju parlamentarca Hackera trebalo promijeniti. "Nažalost, Srbija nastavlja svoju vanjskopolitičku politiku dvije stolice i nastavlja vući za nos i Njemačku i EU. I to bez straha od posljedica iz EU-a", jasan je Hacker. On je kao najnoviji primjer naveo izjavu premijerke Ane Brnabić koja se ruskoj tajnoj službi zahvalila što je Srbiju spasila od "Majdan scenarija vođenog iz Njemačke" . "Jednostavno mi nije jasno zašto seAleksandra Vučića smatra jamstvom za sigurnost", zaključuje Hacker.

Da se na Vučića gleda kao na čimbenika sigurnosti ne samo kada je u pitanju sporazum s Kosovom nego i situacija u Bosni i Hercegovini smatra i Stefan Surlić. Premda po njegovom mišljenju Vučić sve češće pokušava izbjeći ulogu rješavatelja problema na Balkanu. "Vučić je dao do znanja da mu se ne dopada koncept po kojem se na njega vrši pritisak na dvije strane, paralelno i u vezi s Kosovom i u vezi s BiH. Mislim da će se stoga Njemačka i EU okrenuti rješavanju problema s Dodikom tek kada se riješi pitanje Kosova s tim da se jasno neće tolerirati nikakve separatističke težnje", zaključuje Surlić.