Cipar - neizvjesnost, frustracije i nova vlada

11. srpnja u mornaričkom vojnom uporištu na Cipru došlo je do velike eksplozije uskladištenog streljiva. Pri tome je poginulo 13 osoba, a oštećena je i najvažnija elektrana zemlje i jedan uređaj za desalinizaciju. Od tada svakoga dana prosvjeduje na tisuće ljudi protiv predsjednika Dimitrisa Christofiasa. Traže njegovu ostavku jer se upravo njega smatra politički odgovornim za nesreću. Međutim, predsjednik odbacuje sve zahtjeve i prošloga četvrtak raspušta vladu. No, to za oporbu nije dovoljno. Tako Gianakis Omirou, šef oporbenih socijaldemokrata na ciparskoj televiziji upućuje sljedeće riječi na adresu predsjednika: “Vi jednostavno ne razumijete da s vašim propustima dovodite zemlju u krizu u kakvoj se zemlja nije nalazila nikada u svojoj povijesti. Niste shvatili da se Cipar nalazi korak do gospodarskoga bankrota.”

Ovakva tvrdnja nije sasvim bez pokrića, jer mnogo toga na Cipru nije na svojem mjestu. Zaista, ova mala članica Europske unije izložena je opasnosti da mora zatražiti pomoć europskog fonda za spašavanje. To nije toliko pitanje propusta države koja sa 61 posto državnog duga i novim zaduženje od 5,3 posto ima situaciju koja je daleko manje dramatična nego u nekim drugim članicama EU-a. Slično kao i kod slučaja Irske, glavni problem su ciparske banke. One još uvijek posjeduju grčke državne obveznice u vrijednosti od gotovo 20 milijarda eura. Ukoliko bi došlo do reprogramiranja grčkih dugova, tada bi ciparske banke izgubile velik novac - govori se da je u igri nekoliko milijarda eura. Za zemlju čiji cijeli budžet iznosi 17 milijarda eura, bio bi to preveliki teret.

Koji su razlozi ciparske političke i gospodarske krize?

To nisu jedini razlozi, zašto su rejtinške agencije snizile bonitet Cipra. U svojoj procjeni uzele su u obzir da je gospodarski rast zemlje pao s prosječnih četiri posto u prošlom desetljeću na samo dva posto. Razlog tomu je što se rast na Cipru temeljio prije svega na potrošnji, graditeljskom bumu i jeftinim kreditima. Od kako ovi gospodarski čimbenici više ne prolaze, na vidjelo izlaze veliki problemi zemlje. Državni aparat je prevelik, trgovinska bilanca negativna. Za ova dva temeljna deficita nije kriva samo vlada. Glasnogovornik vlade Stefanos Stefanou odbacio je zahtjev oporbe da predsjednik Christofias podnese ostavku zbog eksplozije u mornaričkoj bazi sa sljedećim obrazloženjem: “Oporba pokušava personalizirati odgovornost za propuste koji se nalaze u sustavu i koji su doveli do tragedije na vojnom uporištu, a to znači traži se osobna odgovornost predsjednika.”

Što se ovdje navodi kao sustavni propusti moglo bi se prevesti s demokratskim deficitima. Doduše predsjednik i parlament se redovito biraju, ali obje institucije djeluju ili s previše ili premalo ovlasti i moći. Pozicija predsjednika je toliko jaka da u parlamentu uopće ne treba većinu kako bi vladao. Ako s drugim političkim snagama želi nešto dogovoriti, tada to uobičajeno radi u nacionalnom vijeću u kojem sudjeluju šefovi svih stranaka koje su zastupljene u parlamentu. Tu se na tajnim sjednicama dogovara što je činiti i što treba odlučiti parlament. Tako se daleko od javnosti raspravlja o temeljnim pitanjima kao što su primjerice ponovno ujedinjenje Cipra. Takav postupak daleko je od transparentnosti.

Strah za radna mjesta

Nedostatak transparentnosti u političkom procesu donošenja odluka i velika koncentracija moći glavni su razlozi da su se u prošlosti ignorirala upozorenja na propuste, pa je na koncu sve moralo završiti u katastrofi kao što se dogodila na uporištu ratne mornarice. I sada, kada građani Cipra izlaze na ulice i prosvjeduju, tada je to izraz kako frustracija zbog zbivanja u državi tako i izraz straha za radna mjesta. U idućih nekoliko dana ciparski će predsjednik predstaviti članove nove vlade. No već sada se može posumnjati da će nova vlada na Cipru nešto bitno promijeniti i pronaći odgovore na brojna pitanja ciparskih građana.

Autor: Panagiotis Kouparanis (al)
Odg. urednik: Anto Janković