Crkve traže "odgovornost" i novi socijalni poredak

„Ovim popisom socijalnih zahtjeva okrećemo se protiv neobuzdanog kapitalizma“, kaže Gerhard Wegner, jedan od autora ove socijalne inicijative. On vodi Institut za socijalne znanosti Evangeličke crkve u Njemačkoj. Ovaj teolog kritizira nemilosrdnu težnju za zaradom kod koje je isključivo bitno ostvariti maksimalnu dobit. „Želimo opet odgovorno gospodarstvo u Njemačkoj koje se obvezuje ljudima“, kaže on.

Evangelička crkva Njemačke je zajedno s Njemačkom biskupskom konferencijom koja djeluje u sklopu Katoličke crkve formulirala deset teza koje su 28. Veljače predstavljene pod nazivom „Zajednička odgovornost za pravedno društvo“. Autori – ekumenski ekonomisti i teolozi – su se dotaknuli gotovo svih socijalno-političkih i gospodarsko-etičkih problematičnih područja, od državnih financija i ekološke održivosti pa sve do Europske zajednice solidarnosti. Tako su se, npr. dotaknuli i teme utaje poreza gdje kritiziraju labav porezni moral. U tekstu piše sljedeće: „Obveza plaćanja poreza nije samo pravna, nego i moralna građanska obveza. Tko pokuša zaobići tu odgovornost, ogriješit će se o svojim sugrađanima i općoj dobrobiti.“

To nije konkretna kritika

No te izjave najčešće i nisu baš konkretne. Ista je stvar i s kritikom crkve na račun neoliberalizma.„Prioritet politike mora se osigurati i u globalnom gospodarstvu koje je usmjereno na međusobno natjecanje. Potrebna nam je reforma kulture odgovornosti u politici regulacije i to na svim tržištima, a ne samo na financijskim“, glasi jedna formulacija. Pet godina nakon vrhunca financijske krize to je više općenita nego konkretna kritika. Socijalna inicijativa zahtijeva jaču kontrolu financijskog sektora, ali crkveni autori šute na onim mjestima gdje je moglo postati uzbudljivo.

Jezuit Friedhelm Hengsbach smatra se vatrenim pobornikom katoličkog socijalnog nauka. Kad su zastupnici crkve pisali ovaj dokument, nisu se konzultirali s njim. Profesor emeritus za gospodarsku etiku nezadovoljan je ovim neobvezujućim izjavama. Nadao se konkretnim zahtjevima poput uvođenja poreza na transakcije. „Na sve se financijske poslove mora uvesti mali porez. Javni sektor tako dobiva prihode.“ To osim toga znači i da bi oni koji su prouzrokovali krizu snosili dio posljedica u financijskom smislu i da bi se na taj način malo „zakočili“ poslovi na burzi. No u ekumenskoj socijalnoj inicijativi ne spominje se porez na transakcije, potvrđuje Gerhard Wegner. Oko točke se nije mogao postići konsenzus s katoličkom stranom. Taj dokument na kraju krajeva samo opisuje temeljni konsenzus između katoličke i evangeličke crkve. „Evangelička crkva traži uvođenje poreza na financijske transakcije, ali za to se nismo uspjeli izboriti“, kaže on.

Nemoguć konsenzus oko minimalca

Slična je situacija i s uvođenjem opće obvezujuće minimalne plaće. „Mi tražimo i to“, kaže direktor Instituta za socijalne znanosti evangeličke crkve u Njemačkoj. „No nije bilo jedinstva oko toga. Zato u tom dokumentu stoji samo zahtjev za uvođenjem minimalne plaće koji se odnosi na pojedine branše.“ No obje se strane slažu oko otrcane kritike na račun različitih društvenih nejednakosti. Tako se u socijalnoj inicijativi može pročitati: „Ženama se i dalje prečesto brani pristup vodećim pozicijama u poslovnom životu.“ No crkve nisu iskoristile šansu da i same pogledaju u ogledalo kod raznih pitanja. Svejedno radi li se o nedostatku istih šansi, rasipanju crkvenog novca kao što je to, npr. bio slučaj u Limburgu, o dumpingu plaća u organizacijama za socijalni rad evangeličke crkve (Diakonie) ili bankrotu katoličkog poduzeća „Weltbild“ – nema nijedne riječi o samokritici. Socijalnog etičara Friedhelma Hengsbacha to ne iznenađuje jer se radi o tekstu crkvenog vodstva. No ovakvom tekstu mora prethoditi „široka diskusija među evangeličkim i katoličkim kršćanima“ i to u suradnji s društvenim akterima poput Attaca ili Greenpeacea, tvrdi ovaj istaknuti jezuit. No to se nije dogodilo. Hengsbachov zaključak glasi: „To je opet sasvim tradicionalan rad komisije.“

Crkveni blagoslov za Veliku koaliciju u Njemačkoj

Unatoč cijeloj kritici – za protestanta Gerharda Wegnera ovaj tekst ne predstavlja samo ekumenski minimalni konsenzus. „On je malo više od toga. To je zajedničko sporazumijevanje o modelu odgovornog kapitalizma. Dvije velike crkve su se sad ponovno sporazumjele da svima jasno ukažu na to. To je smisao ovog dokumenta.“

U Berlinu su velike crkve u srijedu (18.06.) pokrenule široku, društvenu diskusiju o novom ekonomskom i socijalnom poretku. Predsjednici evangeličke crkve u Njemačkoj i Biskupske konferencije Nikolaus Schneider i kardinal Reinhard Marx pozvali su i predstavnike iz svijeta politike, gospodarstva, znanosti te iz sindikata i udruga civilnog društva.