Crna Gora: hoće li Kinezi graditi i drugu dionicu autoceste?

Na natječaj za nastavak gradnje crnogorske autoceste Bar-Boljare prijavilo se osam tvrtki iz Kine, Turske i Azerbajdžana. Među prijavljenima je i kineska firma CRBC koja je devet godina gradila prvih 40 km crnogorske autoceste. Iz vlade u Podgorici poručuju da je natječaj za izvođača radova u skladu s pravilima Europske banke za obnovu i razvoj (EBOR), koja će dijelom i financirati projekt.

"Na tender se prijavio CCC, krovna firma ili kako ju nazivaju majka tvrtka CRBC-a, ali tko će biti izabran ovisi o tome je li ispunio uvjete. Moguće je da pravo na gradnju druge dionice autoceste ponovo dobije kineski CRBC", najavljuje crnogorska ministrica prometa Maja Vukićević. I naglašava da je državna tvrtka Monteput raspisala natječaj za izvođača prije nego što je ona postala ministrica u srpnju ove godine, kada su stranke bivšeg Demokratskog fronta ušle u crnogorsku Vladu.

Parlamentarci iz ovog prosrpskog saveza u medijima otvoreno favoriziraju kineske kompanije, pa je nedavno, govoreći o investicijama iz Kine u Crnoj Gori, zastupnik Nove srpske demokracije Dejan Đurović rekao da bi "kineski potencijalni investitori za drugu dionicu autoceste mogli dobiti taj posao jer su se pokazali kao korektni izvođači radova”.

„Kina koristi korupciju kod političkih elita"

Crna Gora je 2014. godine sklopila ugovor s kineskom tvrtkom CRBC o izgradnji prve dionice autoceste Bar-Boljare i kod kineske Exim banke uzela kredit od 944 milijuna dolara. Taj kredit uzela je bivša crnogorska vlast na čelu s predsjednikom Milom Đukanovićem, unatoč kritikama zbog visokog zaduženja, netransparentnosti tenderskog procesa, moguće korupcije i rizika da bi državnu imovinu Kinezi mogli uzeti kao zalog.

Prva dionica autoceste je nakon više odlaganja i povećanja troškova izgradnje otvorena za promet 2022. godine. U izvještaju koji je početkom listopada objavila američka nevladina organizacija Međunarodni forum za demokratske studije, a u čijoj je izradi sudjelovala i crnogorska NVO MANS, navodi se da Kina u Crnoj Gori vrši utjecaj uglavnom kroz gospodarske kanale, "često koristeći korupciju kod političkih elita".

Ispunjavaju li Kinezi europske kriterije?

Iz državnog Monteputa poručuju da strogi kriteriji Europske unije onemogućavaju svako favoriziranje određenih tvrtki, a to su pravna i financijska sposobnost ponuđača, dokazano iskustvo na sličnim projektima, te usklađenost s međunarodnim standardima zaštite okoliša, društvenih, zdravstvenih i sigurnosnih normi. Na pitanje hoće li Europska banka za obnovu i razvoj imati "posebne" zahtjeve zbog sve većeg gospodarskog utjecaja Kine na zemlje Balkana, direktor državnog Monteputa Milan Ljiljanić kaže da EBOR ima jasno definirane kriterije koji se moraju poštovati. "Dosadašnje iskustvo s tvrtkom CRBC je pozitivno. Na tenderima za izgradnju budućih dionica neka pobijedi najbolja kompanija“, poručuje Ljiljanić. 

No iako je od završetka izgradnje i svečanog otvaranja dionice autoceste Podgorica–Mateševo prošlo dvije godine, još nije riješen spor između CRBC-ja i države Crne Gore kao investitora oko toga tko je kriv za trogodišnje kašnjenje radova i tko kome treba platiti penale, koji mogu iznositi pedesetak milijuna eura po godini kašnjenja. Konačnu odluku u ovom sporu trebao bi donijeti Arbitražni sud Trgovinske komore u Zürichu.

„Kineske građevinske tvrtke sve aktivnije u EU-u"

Dužnosnik oporbene Demokratske stranke socijalista (DPS) i docent na Strojarskom fakultetu Sveučilišta Crne Gore Stefan Ćulafić smatra da Europska banka za obnovu i razvoj neće stvarati probleme ako kineskim firmama opet bude povjereno izvođenje radova. “Kineskim izvođačima prednost daje lako dostupno financiranje putem državnih banaka kao što su Exim banka, Banka Kine i Kineska razvojna banka. Dosadašnji primjeri gradnje dijela autoceste između Varšave i Łódźa u Poljskoj 2009. godine, projekt gradnje Pelješkog mosta u Hrvatskoj, kao i dijela mađarske željezničke infrastrukture na dijelu pruge Budimpešta–Beograd pokazuju da kineske građevinske tvrtke postaju sve aktivnije na teškom EU-tržištu“, ističe Ćulafić. 

Dionica Mateševo-Andrijevica duga je oko 22 kilometra, što je oko 14 posto ukupne trase autoceste Bar-Boljare. EBOR je objavio da će troškovi gradnje druge dionice iznositi oko 530 milijuna eura te da je on već osigurao kredit od 200 milijuna. Direktor Monteputa Milan Ljiljanić kaže da je potpisivanje Ugovora o projektiranju i izgradnji planirano u prvoj polovici 2025., a završetak radova očekuje se 2030. Oporbenjak Stefan Ćulafić pak smatra da nije realno da radovi počnu u prvoj polovici naredne godine. Razloge za prolongiranje rokova vidi u geodetskim radovima, eksproprijaciji, a paralelno s tim se, kaže, mogu pojaviti i drugi problemi.