Crna Gora i Srbija se teško odvajaju od povijesti
30. studenoga 2020
Diplomatski spor Crne Gore i Srbije koji s prekidima traje od početka godine, dospio je u završnicu prije dva dana kad je Podgorica protjerala veleposlanika Srbije u toj zemlji, Vladimira Božovića. Srbija je uzvratila i otkazala gostoprimstvo veleposlaniku Crne Gore u Beogradu Tarzanu Miloševiću. Srbija je u međuvremenu povukla odluku o protjerivanju Miloševića i to na zahtjev predsjednika Aleksandra Vučića koji smatra kako će to utjecati na bolje odnose s Crnom Gorom. "Ne trebamo se ponašati kao dva ovna na brvnu”, mišljenje je predsjednika Srbije.
Njegovi politički saveznici iz prosrpskih stranaka u Crnoj Gori Andrija Mandić i Milan Knežević oštro su osudili odluku odlazeće vlasti u Podgorici o protjerivanju Božovića tvrdeći kako je to "još jedan krvavi nož u leđa bratskoj Srbiji", a podržali su odluku Vučića o povlačenju mjere protjerivanja. To je pozdravio je i europski povjerenik za proširenje Olivér Várhelyi i pozvao Crnu Goru neka i ona povuče odluku o protjerivanju veleposlanika Srbije.
Boris Raonić iz crnogorske Građanske alijanse nam kaže kako se nadao da će se diplomatski sukobi Crne Gore i Srbije davno prestati, ali oni i dalje. Još 2008. godine Srbija je protjerala crnogorsku veleposlanicu u Beogradu Anku Vojvodić zbog crnogorskog priznanja neovisnosti Kosova, ali Podgorica tada nije odgovorila istom mjerom.
"Previše je uspona i padova u našim međudržavnim odnosima. Izvjesno je da oni moraju biti bolji jer ne možemo napredovati ako ne uspostavimo dobre odnose s komšijama”, kaže Raonić za DW.
Beograd "oslobodio" ili "okupirao" Crnu Goru?
Protjerani veleposlanik Božović je i već ove godine više puta pozivan na razgovor u crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova zbog službenih stavova dvije države oko manifestacija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i paljenja crnogorske zastave pred veleposlanstvom u Beogradu. I nedavno je bio u centru pažnje kad je htio položiti vijenac na spomen-ploču u Budvi koja je posvećena "srpskim oslobodiocima" tog grada iz 1918. godine. To je bilo službeno tumačenje tih događaja za trajanja Jugoslavije, a današnji službeni stav Crne Gore jest kako je to "povijesni falsifikat".
No ipak, ova ploča nije bila uklonjena a predstavnici crnogorske vlade su s prethodnim veleposlanikom Srbije tamo polagali cvijeće. Ovog puta su polaganje vijenca spriječili su građani s crnogorskim obilježjima.
Povod za protjerivanje bila je Božovićeva izjava o Podgoričkoj skupštini, za Crnu Goru osjetljivom i spornom događaju iz 1918. godine kad je ta kraljevina izgubila neovisnost i pripojena Srbiji. Crnogorci taj događaj smatraju "bolnom povijesnom ranom", a Srbi u Crnoj Gori slave to "ujedinjenje", dalje tvrdeći kako su njihovi preci tada tek "ispunili vjekovnu težnju o ujedinjenju dvije države".
I Božović je ponovio kako je "Podgorička skupština bila slobodan izraz narodne volje”, a tu je i premijerka Srbije Ana Brnabić poručila kako se Srbija "slaže s izjavom Božovića" i kako to nikako ne može biti razlog da se on izbaci iz Crne Gore. Optužuje i Podgoricu što tamo ima dužnosnika koji Srbiju proglašavaju okupatorom Crne Gore u Prvom svjetskom ratu.
Štoviše, dopredsjednik srpske oporbene Stranke slobode i pravde Borko Stefanović napada popustljivi stav predsjednika Srbije jer se povlačenje odluke o protjerivanju veleposlanika Crne Gore može smatrati priznanjem kako je odlazeća crnogorska vlast bila u pravu kad je protjerala "stranačkog vojnika" Božovića.
"To nije posao veleposlanika"
Bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore Branko Lukovac za DW smatra kako se i Božović uplitao u unutrašnje stvari Crne Gore, ali i kako se moglo izbjeći njegovo protjerivanje: "Diplomat treba izbjegavati javna uplitanja u unutrašnje političke odnose i zadaća mu je izgradnja međusobnog povjerenja. Ipak mislim kako bi bilo primjerenije pozvati Božovića na razgovor i upozoriti neka to više ne čini, ukazujući mu i na mogućnost otkazivanja gostoprimstva. Takvo upozorenje je također moglo biti upućeno i Ministarstvu vanjskih poslova Srbije od kojeg bi se očekivala primjerena reakcija. Jer protjerivanje je jedna od krajnjih mjera koja slijedi tek nakon što se iscrpe sve druge”, kaže Lukovac.
Crnogorski aktivist Boris Raonić podsjeća kako je Božović zapravo više puta upozoravan, ali mu je čudan trenutak za ovakvu odluku. Jer to je odluka crnogorske vlade u odlasku i kojoj mandat ističe za nekoliko dana: "Ovo je iznuđen potez jer je neprimjereno da se jedan diplomat bavi povijesnim činjenicama države u kojoj obavlja svoju funkciju. To nije praksa, niti njegov posao”, smatra Raonić.
Raonić misli kako je ovo logičan slijed eskalacije loših odnosa dvije države u prethodnom periodu, ali i njihovih diplomatskih grešaka: "One za veleposlanike nisu postavile profesionalne diplomate koji imaju više takta i fokusiraju se na svoj posao: poboljšanje međusobnih odnosa, a ne komentiranje povijesti.”
No makar je ovu odluku o protjerivanja donijela tehnička vlada, bilo bi nečuveno da Beograd ustraje opet ga imenovati kao veleposlanika u Crnoj Gori: "Nije praksa da veleposlanik kojem je jednom otkazano gostoprimstvo, bude ponovo prihvaćen u državi koja ga je proglasila nepoželjnim. Čak i ako bi ponovo bio predložen, teško da može dobiti pristanak predsjednika zemlje prijema”, kaže Lukovac. U ovom slučaju bi to odlučivao predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
Trebat će vremena i napora
Odluka Srbije o poništenju protjerivanja crnogorskog veleposlanika je povezana i s uvjerenjem Beograda kako će nova vlada Crne Gore, u kojoj su i prosrpske stranke, dovesti do boljih odnosa dvije države. I Lukovac vjeruje kako će i nova vlada u Podgorici i Beograd "izvući odgovarajuće pouke" i raditi na poboljšanju odnosa "ako državni organi Srbije budu istinski i iskreno zainteresirani za razvoj prijateljskih odnosa s Crnom Gorom, zasnovanih na načelima međusobnog uvažavanja, ravnopravnosti i nemiješanja u unutrašnje odnose."
Ali upozorava kako će trebati i prilično napora i vremena ukloniti sumnje kako službena Srbija "ima skrivene namjere da, uz pomoć određenih unutrašnjih političkih čimbenika i kleronacionalističkih snaga, izvrše duboke promjene u Crnoj Gori kako bi je pripojili tzv. Srpskom svijetu”, smatra Lukovac.
I Raonić se nada poboljšanju odnosa "ne samo zato što je to rekao mandatar nove crnogorske Vlade Zdravko Krivokapić, nego i zato jer će novi ministar vanjskih poslova Crne Gore biti diplomat po karijeri i profesionalac. Dobro bi bilo za njega da, nakon posjete ključnim europskim adresama, posjeti i Beograd i dogovori na koji način ponovno uspostaviti diplomatske odnose između dvije zemlje. Na kraju, mislim da će nas život natjerati da ovi odnosi budu bolji”, zaključio je Raonić.