Crna Gora: treći rođendan ‘u ropstvu’

Dok predstavnici vladajućih stranaka ističu samo pozitivne elemente, poput smanjenja nezaposlenosti, kontroliranu inflaciju i veliki priljev stranih investicija, opozicija Crnu Goru karakterizira kao "zarobljenu državu", moglo se čuti na diskusiji političara, predstavnika civilnog društva i medija sa predstavnicima Zaklade Friedricha Eberta u Berlinu.

Za samo tri godine, Crna Gora smanjila je nezaposlenost sa 32 na 10,8 posto, osigurala najveći priljev stranih investicija u regiji, donijela ustav i potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom. Da je i reforma pravnih propisa u tijeku potvrđuje podatak, da je za samo jednu godinu smanjila zaostale sudske predmeta za čak 66 posto, kaže potpredsjednica Crnogorske Vlade, Gordana Đurović. Međutim, želite li prikriti stvarnost, koristite se statistikom, poručuje predsjednik pokreta za promjene Nebojša Medojević. Crna Gora je, kaže Medojević, zarobljena država, koja je referendumom postala nezavisna od Srbije, ali ne i od nove klase moćnika koji su formirani nelegalnom tranzicijom, pod utjecajem sankcija, raspada bivše Jugoslavije i rata. "Bojim se da Crna Gora formalno i retorički ide ka Evropi, ali je u suštini opterećena ovim recidivima iz prošlosti, da jedna mala grupa ljudi ne želi da u Crnu Goru uvedemo evropske standarde, jer bi tako sjekla granu na kojoj sjedi", tvrdi Medojević.

Bez suradnje sa susjedima nema EU-a

Ovu činjenicu potvrđuju i iskustva novinara, tvrde. Kada validni dokazi o umiješanosti visokih dužnosnika budu javno i objavljeni, izostaje svaka reakcija, kaže direktor Dnevnog lista Vijesti, Željko Ivanović: "Nema povratnog dejstva u smislu ozbiljne istrage koja će dovesti ili do oslobađanja ili do procesuiranja nekog zvaničnika."

Potpredsjednica crnogorske Vlade Gordana Đurović poriče sve optužbe. Upravo na polju korupcije i organiziranog kriminala, tvrdi, donesene su mnoge pravosnažne presude, a uslijedile su regionalne policijske akcije sa pozitivnim ishodima. Regionalna suradnja zagarantirana je, kaže Đurovićeva, upravljanjem granica, evropskih fondova, reformom sistema obrane, trgovinskih i carinskih politika.

Potpredsjednica crnogorske vlade smatra da se susjedi ne mogu mijenjati. "U Evropsku uniju idete pojedinačno, na bazi sopstvenih zasluga, pri tome morate prethodno pokazati da možete sarađivati sa svojim susjedima, da biste mogli sarađivati sa svim drugim državama Evrospke unije", poručuje potpredsjednica crnogorske Vlade, Gordana Đurović.

Autorica: Selma Filipović, Berlin

Odgovorni urednik: Anto Janković