Crna Gora: Đukanović i Milatović u drugom krugu
20. ožujka 2023
Crnogorski građani će u drugom krugu predsjedničkih izbora koji se održava 2. travnja birati između najdugovječnijeg vladara u Europi i mladog izazivača koji je u utrku uletio s klupe za rezerve.
Nakon glasanja ove nedjelje (19.3.) prvi je Đukanović koji je kao lider Demokratske partije socijalista osvojio 35 posto glasova. Milatović, kojeg je kandidirao njegov centristički pokret Europa sad, dobio je 29 odsto glasova.
Očekuje se da „svi“ podrže Milatovića
Đukanović, koji je u vladajuću garnituru ušao kao mladi komunist 1989. i nikad iz nje nije otišao, u predizbornoj kampanji je najviše govorio o poljuljanom europskom kursu Crne Gore, kritizirajući šarenoliku ekipu političkih protivnika koja je njegov DPS svrgnula s vlasti na izborima 2020. godine.
Milatović, jedan od ministara u tadašnjoj novoj Vladi, u utrku je ušao kao zamjena za stranačkog kolegu Milojka Spajića koji je imao i srpsko državljanstvo, iako je dvojno državljanstvo zabranjeno crnogorskim zakonima. Taj skandal je u prvi plan gurnuo Milatovića, koji je već bio siguran kandidat za gradonačelnika Podgorice.
Mladi političar, koji nosi imidž reformatora i ekonomista međunarodnog ugleda, u predizbornoj kampanji se mahom fokusirao na obećanja o boljem životu.
„Podrška Milatoviću posljedica je očekivanja građana da će njihove plaće i mirovine i dalje rasti, što su prepoznali kao zaslugu Europe sad", kaže Mila Radulović, urednica političke rubrike lista Vijesti.
Prema ranijim anketama, Milatović sada postaje blagi favorit za dužnost predsjednika.
Očekuje se da svi protivnici politike Mila Đukanovića i DPS-a sada podrže Milatovića. „Koliko god im to teško palo“, kaže Mila Radulović za DW. „Suprotno bi značilo da nisu za konačno razvlašćivanje posljednjeg bastiona DPS-a.“
Zamah i za parlamentarne izbore – ako ih bude
U prvom krugu je, prema podacima Centra za demokratsku tranziciju, glasalo 63,3 posto od oko 550.000 ljudi s pravom glasa u najmanjoj balkanskoj državi. To je slična izlaznost kao prije pet godina, ali bitno manja nego na parlamentarnim izborima 2020. godine (76,6 posto).
Za dva tjedna se može očekivati nešto veće zanimanje za izbore koji će odrediti šefa države za narednih pet godina. To glasanje se vidi i kao vjetar u leđa za pobjednika uoči izvanrednih parlamentarnih izbora koje je sadašnji predsjednik Đukanović raspisao za 11. lipnja. Doduše, sadašnja vladajuća većina u Skupštini pokušava pred Ustavnim sudom osporiti raspisivanje tih izbora.
nr (dw, vijesti, rtr)
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu