Da li je Njemačka uopće bila u krizi?

Vrhunac čitavog niza dobrih vijesti iz gospodarstva je stigao ovaj tjedan, kada se javnosti obratio njemački ministar financija Wolfgang Schäuble: da, gospodarstvu ide dobro i državna blagajna se puni znatno bolje nego što je itko slutio. Ne samo da će stopa rasta ove godine biti preko 3 postotka, nego će i državni prihodi do 2012. biti veći za čitavu 61 milijardu eura od onih koji su bili predviđeni.

Pogledajte tečaj eura

Za profesora ekonomije iz Würzburga, Karl-Heinz Brodbecka sve to ne znači kako ova zemlja nije bila zahvaćena krizom, koja je potekla od tržišta nekretninama u Sjedinjenim Američkim Državama. Mnoge tvrtke - pa i novčarske institucije u Njemačkoj su platile visoku cijenu zbog balona koji se stvorio na tržištu, ali za ovog profesora postoje još najmanje dva čimbenika koja su zaslužna za dobre vijesti iz njemačkog gospodarstva. Prvi je - kako god to drastično zvučalo - kriza u Grčkoj i opasnost koja se nadvila nad eurom.

Europska zajednička valuta je tijekom godine uvelike izgubila na vrijednosti, i Njemačka i njena industrija okrenuta izvozu je tu, bez svoje volje i zasluge, izvukla golemu korist. Jer, iako je ova kriza bila globalna, neke zemlje poput Brazila, nastavile su sa snažnim gospodarskim rastom. U tome su im pomogli i strojevi - koje pak proizvodi Njemačka i koji su bili jeftiniji nego inače.

Socijalno gospodarenje je spas

Profesor Brodbeck ističe kako to nije bio jedini razlog što se Njemačka tako brzo oporavila. On smatra kako je ova kriza konačno dokazala da je neoliberalna ideologija gospodarenja pogrešna i čak opasna za nacionalno gospodarstvo. Profesor iz Würzburga ističe kako su mnoga poduzeća u Njemačkoj i za vrijeme krize činila sve što su mogla da zadrže radnike barem s kraćim radnim vremenom - što slovom zakona, što vlastitom poslovnom odlukom. Upravo to načelo socijalnog gospodarenja je uvelike pomoglo Njemačkoj da se brzo oporavi od nedaća na svjetskom tržištu.

Prvo, poduzeća su imala spremne stručne djelatnike do kojih je ionako sve teže doći, a drugo, obzirom da se radnici nisu našli "na ulici" i da su i dalje imali, možda nešto skromnije prihode, kupovna moć i potrošnja u zemlji je pomogla gospodarstvu da uvelike ublaži učinke krize.

Opasnost nije prošla

Ovaj ekonomski stručnjak upozorava kako opasnost još nipošto nije prošla: unatoč ovom očitom dokazu da se tržište - a osobito tržište rada, nipošto ne smije prepustiti samom sebi kako zagovaraju neoliberali i premnoge takozvane savjetničke kuće, takvo stajalište još uvijek dobrim dijelom zagovara koalicija koja trenutno upravlja Njemačkom. I kada je riječ o izvozu, dobre vijesti iz poduzeća koja žive od svjetskog tržišta su postala rjeđa, jer je i euro u međuvremenu opet ojačao.

Profesor Brodbeck upozorava da i tu vreba golema opasnost: ne samo zbog sve očitijeg rata među svjetskim valutama i sve više pojava protekcionizma, nego je Njemačka sve osjetljivija od događanja u zemljama gdje izvozi svoju robu. Najveći uvoznik iz Njemačke je Francuska koja također ima euro i tu, dakako, nema problema. Ali na drugo mjesto se uspela Kina, koja već godinama živi od svog vrtoglavog gospodarskog uspona - koji dugoročno jednostavno nije moguć. Rast znači uvijek i potrošnju sirovina, kojih ima sve manje pa se tako i Njemačka mora naučiti da će doći vremena kada rasta gospodarstva jednostavno neće biti.

Autor: A. Šubić (Deutschland Radio)

Odg. ur.: Marijana Ljubičić