Kome smeta ZAVNOBiH?

„S obzirom na to da je Bosna bila kamen spoticanja između Srba i Hrvata, rekao sam – e, nećete ni jedni ni drugi, nego će Bosna biti Bosna, i neka bude republika! To smo mi riješili još početkom oslobodilačkog rata, jer podjela apsolutno nije imala smisla. Kada Slovenija, Hrvatska, Srbija, Makedonija i Crna Gora mogu biti republike, onda može i Bosna, i to je bila naša prva višenacionalna republika.“

Ovim je riječima nekadašnji predsjednik SFRJ (Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije) Josip Broz Tito pojasnio kako je u ratu, odlukama AVNOJ-a (Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije) i ZAVNOBiH-a (Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH), formirana Socijalistička Republika BiH, ravnopravna s drugim republikama koje su činile tadašnju zajedničku državu. Tako je, tvrde povjesničari, prije osamdeset godina, obnovljena državnost BiH.

Značaj ZAVNOBiH-a

BiH i njene institucije danas trpe najžešće udare od potpisivanja Daytonskog sporazuma – državnu imovinu svojataju entiteti, dok se u RS-u suspendiraju odluke Ustavnog suda BiH i OHR-a (Office of the High representative – Ured visokog predstavnika) – institucije predviđene Ustavom neovisne države BiH. Zato je ZAVNOBiH, danas više nego ikada u povijesti, važan za opstanak države BiH, kaže povjesničar Husnija Kamberović. „ZAVNOBiH je, ne samo svjedočanstvo antifašističkog opredjeljenja većine u BiH koja se tijekom Drugog svjetskog rata suprotstavljala fašizmu, nego i dokaz mogućnosti zajedničkog života različitih naroda u ovoj zemlji“, kaže Kamberović za DW.

On podsjeća da su u donošenju povijesnih odluka ZAVNOBiH-a sudjelovali predstavnici svih naroda i svih socijalnih slojeva tadašnjeg društva BiH.

„ZAVNOBiH nije utemeljio međunarodno priznatu državu BiH, ali je utemeljio BiH kao ravnopravnu članicu jugoslavenske federacije, obnovio njene povijesne granice, oživio njen dugi identitet te omogućio da se taj identitet dalje razvija i afirmira. ZAVNOBiH danas znači da BiH ima svoju povijesnu osnovu, bez čega bi i njena budućnost bila manje izvjesna“, kaže Kamberović.

Tko i zašto osporava državnost BiH?

No, BiH kao državu i danas neki osporavaju, prije svih „pobornici velikonacionalnih i velikodržavnih ideja“. „To su ključni negatori bosanskohercegovačke državnosti i oni žele izbrisati svako sjećanje na ZAVNOBiH. Mogu razumjeti da neke politike žele graditi različite narative u vezi s ZAVNOBiH-om, te da žele graditi neke nove i drugačije države, ali ne mogu razumjeti da pristaše tih politika vjeruju da je moguće izbrisati nešto što se dogodilo u povijesti“, kaže Kamberović.

A upravo u takvoj atmosferi – pokušaja negiranja i zabrane obilježavanja ZAVNOBiH-a – mnogi u BiH danas, osamdeset godina poslije, podsjećaju na glavnu poruku ZAVNOBiH-a izrečenu u Mrkonjić Gradu 1943. godine: „BiH nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska“. Istu je poruku u petak (24.11.) ponovio i američki veleposlanik u BiH Michael Murphy ispred zgrade u Mrkonjić Gradu u kojoj je 1943. godine održana historijska sjednica. „BiH je satkana od različitih kultura i po tome je jedinstvena na zapadnom Balkanu i u Europi, a upravo je ta zajednička prošlost most ka zajedničkoj budućnosti svih građana BiH“, poručio je Murphy, čestitajući Dan državnosti BiH.

Svečano u Federaciji BIH

I dok se u RS-u negira državnost BiH i zabranjuju skupovi kojima se obilježava ZAVNOBiH – osamdeset godina se u Mrkonjić Gradu obilježavala povijesna sjednica – u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, Federaciji BiH, je praznična atmosfera. Ulice većine gradova ukrašene su zastavama BiH.

Upriličeni su i mnogi znanstveni skupovi na kojima su se mogla čuti različita mišljenja o bosanskohercegovačkoj državnosti, ali i analize ciljeva dominantnih političkih stajališta o BiH. „Srbi su težili daljnjoj dezintegraciji BiH, a krajnji cilj je bio ostvarivanje de facto državnosti RS-a. Bošnjaci su stremili ka unitarizaciji države s nekakvom vrstom regionalnog ustrojstva (...) Hrvati su u početnoj fazi također imali i secesionističke i konfederalne elemente, ali čini mi se da su nakon sloma 'Hrvatske samouprave' 2.000-te, eksplicitno stremili ka daljnjoj federalizaciji BiH i stvaranjem, po mogućnosti, vlastitog entiteta“, rekao je Dražen Barbarić, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

U RS-u policajac odlučuje kad počinje državnost BiH

Barbarić je to rekao na Znanstvenoj konferenciji koja je u povodu 25. studenog Dana državnosti BiH upriličena u Sarajevu u organizaciji Akademije znanosti i umjetnosti BiH. Istoj konferenciji prisustvovao je i visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt. Iz njegovog ureda je potom, u povodu Dana neovisnosti BiH, priopćeno da „u Europi koja jednako cijeni i različitost i jedinstvo, BiH ima potencijal da zbog svog jedinstvenog sastava bude most između različitih kultura i tradicija na osnovu povijesnog naslijeđa ZAVNOBiH-a i poštivanjem principa sadržanih u Dejtonskom sporazumu“.

Za razliku od Federacije BiH, u RS-u se ZAVNOBiH i obilježavanje tog povijesnog skupa doživljavaju kao prijetnja „ustavnom poretku". U tom entitetu policajci određuju kada „počinje državnost BiH“ i na osnovu toga – zabranjuju skupove, prekidajući 80-godišnju tradiciju. „Nasilno guranje 25. studenog kao državnog praznika je rušenje ustavnog poretka BiH i RS-a. Državnost BiH je počela 21. studenog 1995. godine, a ne ZAVNOBiH-om, i zbog toga smo zabranili ovaj skup, zato što su sve naše boračke organizacije, naši građani, to prepoznali kao napad na ustavni poredak RS-a“, rekao je ministar unutrašnjih poslova bosanskohercegovačkog entiteta RS-a Siniša Karan.

Strah od kontinuiteta države BiH

Zabranu su u RS-u odobravali, a u Federaciji BiH osuđivali, o čemu je DW pisao u tekstu „ZAVNOBiH - neprijatelj broj 1", a novinar Amir Sužanj pojašnjava da je zabrana skupa u Mrkonjić Gradu zapravo „strah od kontinuiteta države BiH“. „Dovoljno je samo prisjetiti se tragikomične odluke Skupštine RS-a 1993. godine o poništavanju odluka ZAVNOBiH-a, pa shvatiti da su upravo te tekovine, na kojima je utemeljena BiH, jedna od najvećih prepreka rušenja BiH“, kaže Sužanj za DW. On napominje da negiranje osnovnih vrijednosti ZAVNOBiH-a – jednakosti i ravnopravnosti građana i naroda – pokazuje pravi karakter režima u RS-u. „To je, zapravo, samo logičan slijed dugotrajnog procesa rehabilitacije raznih četničko-fašističkih krugova iz Drugog svjetskog rata, čiji je cilj revidiranje historijskih činjenica, a ZAVNOBiH i potvrđena državnost BiH su među najznačajnijim historijskim momentima tog vremena“, kaže Sužanj.

U nastojanju da ospore 25. studeni kao Dan državnosti BiH, u RS-u se pozivaju na „nepostojanje zakona o državnim praznicima“, ali stručnjak za ustavno pravo Nurko Pobrić pojašnjava da u Daytonskoj BiH važe zakoni Republike BiH, do usvajanja novih zakona. „Da, Zakon o praznicima Republike BiH je važeći, ako nije zamijenjen drugim zakonom i ako nije u suprotnosti sa Ustavom BiH – što bi morao utvrditi Ustavni sud BiH“, kaže Pobrić. Ranije je i bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, kao vrhovni tumač Daytonskog sporazuma, kazao da je i Vijeće za implementaciju mira potvrdilo da je 25. studeni Dan državnosti BiH. „To je stari praznik i 25. studenog sjećamo se ZAVNOBiH-a i borbe protiv fašizma“, rekao je tada Inzko.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu