Danski Alcatraz na Kosovu

„Stranci koji su u Danskoj pravomoćno osuđeni na zatvorsku kaznu i naknadnu deportaciju u svoje zemlje podrijetla, trebali bi ubuduće služiti kaznu na Kosovu", piše njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) i dodaje da je to „predviđeno sporazumom koji su krajem travnja potpisale vlade dviju zemalja".

FAZ piše da je to „jasan signal" strancima koji su počinili kazneno djelo u ovoj zemlji i dobili rješenje o deportaciji: „Vaša budućnost nije u Danskoj, tako da tamo ne trebate ni služiti zatvorsku kaznu".

Zatvorenici u zamjenu za solarnu energiju

U tekstu se naglašava da su Kopenhagen i Priština već u prosincu 2021. potpisali deklaraciju o namjerama o transferu zatvorenika. „Ugovor će važiti pet godina s mogućnošću produženja za još pola desetljeća. Kosovo bi za to vrijeme od Danske dobilo 210 milijuna eura", piše list i napominje da Kosovo planira veliki dio tih sredstava uložiti u „širenje obnovljivih izvora energije". „Dakle, zatvorenici u zamjenu za solarnu energiju."

Frankfurtski dnevnik prenosi navode vlasti u Prištini koji kažu da je na Kosovu prazno do 700 ćelija. Ističe se da to potvrđuju i neovisne institucije. To se na primjer spominje u izvještaju „Odbora za prevenciju torture i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja", institucije pri Vijeću Europe.

Na Kosovu nema torture

Napominje se da je delegacija Odbora krajem 2020. godine obavila inspekcije na Kosovu i zaključila da prenapučenost nije problem u kosovskim zatvorima. Također se došlo do zaključka da „na Kosovu nema političkih zatvorenika i da tamo nema torture, za razliku od Rusije ili Turske, koja je članice Vijeća Europe".

Autor teksta u FAZ-u Michael Martens se pita odakle to da su zatvori na Kosovu prazni? „Zlonamjerni bi", piše list, „možda mogli tvrditi da su kosovski zatvori prazni, jer su svi domaći kriminalci ionako u zapadnoj Europi". Ali, Alban Muriqi, savjetnik kosovske ministrice pravosuđa za FAZ objašnjava pozadinu. „Upražnjena mjesta imaju veze s lošim planiranjem prethodnih vlada. Prije pet-šest godina naši zatvori su bili pretrpani. Tada su izgrađena još dva zatvora, svaki s kapacitetom od po 650 zatvorenika. Kao rezultat toga stvoreno je više zatvorskih mjesta nego što je Kosovu, s populacijom manjom od dva milijuna ljudi, zapravo potrebno."

Uvjeti danski, plaće kosovske

U tekstu se kaže da se jedan od novih zatvora nalazi u Gnjilanu, gradu na istoku Kosova u blizini granice sa Srbijom i Sjevernom Makedonijom, koji ima 300 pritvorskih mjesta. Prema dogovoru s danskom vladom, ubuduće će se koristiti samo za zatvorenike prebačene iz Danske. „Vodstvo zatvora i dio vodećeg osoblja će doći iz Danske, ali će većina zatvorskih službenika, njih oko 200, biti Kosovari", objašnjava Muriqi za FAZ.

List napominje da će lokalni službenici imati plaće kao i ostali građani na Kosovu kako bi se „spriječila zavist". „Ali, zatvorenici će biti tretirani po danskom zakonu i danskim pravilima."

Tako će zatvor u Gnjilanu biti neka vrsta danske eksklave na Balkanu, samo s kosovskim personalom. A da ovo nije usamljen slučaj, list spominje primjer Belgije i Norveške, koje su na nekoliko godina iznajmljivale ćelije u Nizozemskoj, kako bi uspjele smjestiti sve svoje zatvorenike.

Kako će zatvorenici primati posjete?

FAZ se također pita kako će se regulirati pravo zatvorenika na posjete. Jer, „prema europskim konvencijama, zatvorenici trebaju biti smješteni u blizini svojih rođaka kako ne bi sebe gledali kao društvene autsajdere, već imali motivaciju da budu rehabilitirani. Sa stanovišta Kopenhagena, međutim, ovaj aspekt je izostavljen u slučaju dansko-kosovskog sporazuma, jer su zatvorenici koji će biti prebačeni na Kosovo, upravo oni koji neće biti integrirani u dansko društvo, već će biti deportirani i trajno udaljeni iz njega".

No, Muriqi u intervjuu za FAZ kaže da će se i to regulirati i da će srodnici zatvorenika koji žive u Danskoj moći dolaziti u posjet, ali naravno ne svakog tjedna. „Ali, oni bi mogli svaka dva mjeseca doći na po tri dana." Naglašava da će za susrete rodbine i zatvorenika biti izgrađeni „posebni objekti". „Hoće li ova pravila proći pred Sudom za ljudska prava i tko će plaćati troškove putovanja, pitanja su koja Kosovo prepušta da na njih odgovori danska vlada."

„Sve što ima veze s deportacijama mora se uraditi iz Danske"

List dodaje da je Muriqi vrlo jasan glede jednog drugog pitanja. „Neke od izjava danske vlade o sporazumu mogu se shvatiti tako kao da znače da Danska prebacuje strane kriminalce na Kosovo da ih nikada neće pustiti nazad u zemlju, prepuštajući kosovskim vlastima da ih deportiraju nakon što im se pritvor završi. Ali to nije slučaj, Muriqi jasno kaže: ‚Obaveza deportacije ostaje na Danskoj. Kosovo nije preuzelo nikakvu odgovornost za to‘." Drugim riječima, zatvorenici bi se trebali s Kosova u Dansku vratiti prije isteka kazne. „Sve što ima veze s deportacijama mora se uraditi iz Danske", kazao je Muriqi a prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung. Ističe da je Priština na to „obraćala veliku pozornost tijekom pregovora".

„Pri tom je sporazum vremenski ograničen i sprdnju o ‚poslovnom modelu Alcatraz‘, koji se uspostavlja na Kosovu polju, savjetnik kosovske vlade odbacuje kao neopravdanu." Muriqi kaže da je sporazum s Danskom „prvi i posljednji ovakve vrste". Autor zaključuje tekst činjenicom da nije sigurno ni hoće li sporazum u kosovskom parlamentu dobiti nužnu dvotrećinsku većinu.

Priredio: Svetozar Savić