Debalcevo kao prvi test za Minsk II

"Sad dolazi ono što su Ruski pokušali postići na pregovorima", objavio je na Twitteru jedan ukrajinski diplomat u Minsku u četvrtak ujutro. Bez Debalceva su samoproglašene republike Donjeck i Luhansk prometno ovisne o Kijevu. I to je razlog zbog čega su pregovori u Minsku trajali tako dugo, dodao je on. Detalje nije priopćio.

Mjesto Debalcevo na istoku Ukrajine s 25.000 žitelja trebao bi biti prvi test za novi dogovor o primirju između ukrajinske vlade i proruskih separatista. U medijima se piše o Minsku II. Dogovor je, baš kao i prvi sporazum o primirju iz rujna 2014., potpisan u bjeloruskom glavnom gradu.

Strateški čvor

Promatrači očekuju da će se borbe oko Debalceva nastaviti i preko vikenda. Primirje stupa na snagu "tek" u nedjelju. Već u prvim satima nakon potpisivanja sporazum, vlada u Kijevu objavila je kako se doista vode borbe oko tog gradića. Debalcevo se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od milijunskog grada Donjecka. Za razliku od Donjecka, Debalcevo je pod nadzorom vlade u Kijevu a ne proruskih separatista, koji već mjesecima pokušavaju zauzeti grad. Ovaj grad ima veliki strateški značaj jer preko njega vodi željeznička pruga koja povezuje utvrde proruskih separatista Donjeck i Luhansk.

Od kraja siječnja separatisti tvrde da u okruženju drže oko 8.000 ukrajinskih vojnika. To je u Minsku potvrdio i ruski predsjednik Vladimir Putin. Šef Kremlja je dodao kako separatisti očekuju da kod Debalceva ukrajinski borci polože oružje. Kijev je u četvrtak priznao da su separatisti "odsjekli" jednu prometnicu prema tom gradu. Ali da je opskrba vlastitih trupa osigurana preko drugih putova.

Debalcevo se u sporazumu iz Minska ne spominje. Samo piše da bi separatisti i ukrajinske vladine trupe trebali povući teško naoružanje. Trebala bi nastati "sigurnosna zona" u pojasu od 50 kilometara. Nije jasno kuda bi trebala prolaziti linija koja razdvaja sukobljene strane. Separatisti su proteklih tjedana osvojili znatna područja oko grada.

Civili pod paljbom

Vlada u Kijevu ne brine se samo oko ukrajinskih vojnika na terenu, već tjednima pod paljbom su i žitelji Debalceva. "Moja četverogodišnja unuka i ja smo dva tjedna provele u jednom prljavom i vlažnom podrumu, kaže Jevhenia, stanovnica grada Debalcevo na istoku Ukrajine. "U podrumu je bilo puno druge djece, čak i beba."

U podzemnom skloništu bez vode hrana se kuhala na otvorenoj vatri. "Vodu sam donosila iz jednog potoka koji se nalazio u obližnjoj šumi", kaže Jevhenia. Svaki odlazak po vodu bio je opasan po život jer je šuma bila pod artiljerijskom vatrom. Jevhenija i njena unuka uspjele su napustiti grad 2. veljače.

Zarobljeni u podrumima

Situacija sa stanovnicima je katastrofalna, rekao je za DW jedan ukrajinski dobrovoljac, koji je želio ostati anoniman. On s drugima pokušava snabdjeti Debalcevo hranom i lijekovima. "Ljudi ne žive više u svojim stanovima već u podrumima. Ima dosta ranjenih, apoteke i bolnice ne rade!"

Oleksander Horbatko, voditelj nevladine organizacije "Donbas SOS", potvrdio je ove navode. Situacija u gradu je puno dramatičnija nego što to ukrajinske vlasti žele priznati. "S obzirom da ne rade telefoni, ljudi su potpuno odsječeni od svijeta", rekao je Horbatko za DW. "Samo pojedini ljudi dobivaju humanitarnu pomoć, hrana i voda se dopremaju samo u centar grada."

Koridor za izbjeglice

Početkom veljače ukrajinska vlada i separatisti su dogovorili uspostavu jednog koridora kako bi Debalcevo mogli napustiti civili (naslovna fotografija). Ali samo je manji broj žitelja mogao iskoristiti tu mogućnost. Ne zna se točno koliko je još civila u gradu. Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International u četvrtak se priopćenjem za medije založila za to da se civilnom stanovništvu iz Debalceva dopusti napuštanje njihovog naselja. Sličan apel uputila je i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

Marieluise Beck, glasnogovornica njemačkih Zelenih za istočnu Europu, upozorila je da bi moglo doći do "humanitarne katastrofe nezamislivih razmjera". Dodala je da se "mora iskoristiti svaka moguća šansa za razgovor kako bi se izbjegla prijeteća smrt tisuća ljudi".