Desni ekstremisti u Bundeswehru: „vojska u sjeni“?

Otkako je poručnik Bundeswehra Franco A. u veljači 2017. uhićen na bečkoj zračnoj luci zbog toga što je tamo sakrio oružje, Bundeswehr ne prestaje biti tema. Savezni državni odvjetnik smatra da je Franco A. desničarski terorist i želi da mu se sudi.

Preko tog slučaja došlo se do udruge Uniter, mreže vojnika, policajaca i zaposlenih u sigurnosnim službama. Među njima su i elitni vojnici, kao na primjer iz Postrojbe za posebne zadaće (KSK) Bundeswehra. Odatle vodi trag prema skupini pod nazivom „Sjeverni križ", u pokrajini Mecklenburg i Zapadna Pomeranija. Nju čine policajci i rezervisti Bundeswehra koji se pripremaju za scenarij građanskog rata. Među njima su desničarski ekstremisti, a kako sumnja državni odvjetnik, i desničarski teroristi.

„Službenici s desničarskim stajalištima"

Parlamentarni kontrolni odbor pune dvije godine je istraživao stotine dokumenata njemačkih tajnih službi, prije svega dokumenta njemačke Vojne kontraobavještajne službe MAD, ali i Službe za zaštitu ustavnog poretka. Obavljana su i saslušanja.

Toliko opsežno ispitivanje još nikada nije organizirano u nekom kontrolnom odboru Bundestaga. Rezultat je sljedeći: u Bundeswehru i drugim sigurnosnim državnim i pokrajinskim službama „zaposleni su pojedinci s desničarsko-ekstremističkim i nasilnim stavovima“, dijelom usprkos postojećim sigurnosnim ispitivanjima, navodi se u izvještaju pripremljenom za parlamentarni odbor.

Prema istraživanjima, oni su bili u različito intenzivnim vezama jedni s drugima, povezani prije svega preko društvenih mreža. Navodno su se sastajali i na burzama oružja i vježbama gađanja, kao i kroz poslovne kontakte.

Postoji li „vojska u sjeni"?

Glavno pitanje glasi: postoji mreža ili „vojska u sjeni" koja bi mogla planirati državni udar? Prema procjenama Službe za zaštitu ustavnog poretka i MAD-a, „za sada nema ničeg što bi ukazivalo na to da postoji 'vojska u sjeni' ili nasilna desno-ekstremistička mreža koja planira politički prevrat“.

Postoje, međutim, kako se dalje navodi, „zabrinjavajuća digitalna umrežavanja i personalna preklapanja između ranije prilično izoliranih mreža ljudi i pojedinaca iz određenih političkih stranaka“. To znači da veći broj aktera ima veze u desno-ekstremističkim pokretima poput „Identitetskog pokreta", „Krila" Alternative za Njemačku (AfD), organizacije mladih AfD-a „Mlada alternativa", NPD-a, kao i među tzv „građanima Rajha“. Sve su to pokreti koji često imaju antisemitska stajališta.

Loša slika MAD-a

U tom kontekstu istražitelji Kontrolnog odbora Bundestaga ispitivali su i rad službi sigurnosti. Prvenstveno imajući u vidu Vojnu kontraobavještajnu službu došli su do rezultata koji baš i nisu povoljni za MAD: obavještajna služba Bundeswehra nije u dovoljnoj mjeri obavila svoju zadaću u suzbijanju desničarskog ekstremizma, kaže se u izvještaju.

Osim toga, nekim zaposlenima „nedostajala je profesionalna distanca“. To potvrđuje i činjenica da se saznalo da je jedan suradnik MAD-a fotografije koje su napravljene tijekom pretraživanja zemljišta jednog vojnika KSK-a proslijedio drugom vojniku KSK-a. Kontrolori Bundestaga također smatraju da nije bilo dovoljne suradnje između MAD-a i Službe za zaštitu ustavnog poretka, prilikom istrage desno-ekstremističkih slučajeva među rezervistima Bundeswehra.

Djelotvorne reforme

Priznaje se doduše da su reforme započete tijekom istrage imale svoje učinak. Tako je MAD u listopadu prošle godine prestrukturiran. Reforma je u velikoj mjeri bila potaknuta nalazima koje je parlamentarni kontrolni odbor iznio na vidjelo u preliminarnom izvještaju. Oružje i eksploziv koji su pronađeni na zemljištu vojnika KSK-a u saskom Collmu u svibnju ove godine, smatralo se velikim uspjehom MAD-a.

Krajem listopada s funkcije predsjednika MAD-a smijenjen je Christoph Gramm, a na njegovo mjesto je došla Martina Rosenberg, koja je do tada bila disciplinska odvjetnica Bundeswehra. Rasformirana je čitava jedna jedinica KSK-a u kojoj je bilo osobito mnogo sumnjivih slučajeva desničarskih ekstremista. Kontrolori se inače žale na to da tajne službe automatski obustavljaju interne istrage čim slučaj preuzme savezno državno odvjetništvo. Kritizira se i „neoprezan" odnos prema oružju Bundeswehra, što je dovelo do toga da je značajna količina oružja ukradena.

Objaviti nalaze

Rezultati istrage tajnih službi nalaze se na više stotina stranica, ali je njihov sadržaj tajan. Međutim, sažetak osnovnih spoznaja trebalo bi objaviti. Tako bi i parlamentarno kontrolno tijelo dokazalo u kojoj je mjeri profesionaliziralo svoj rad u kontroli tajnih službi posljednjih godina.