Digitalno (m)učenje
12. siječnja 2021
Eric Grabowski pohađa deseti razred i ovih dana se osjeća kao i gotovo svi učenici u Njemačkoj. Nakon božićnih blagdana, nije opet krenuo na nastavu u svoju školu u blizini Kaiserslauterna - jer su škole u Njemačkoj zatvorene. I sad ovaj 15-godišnjak sad sjedi kod kuće i muku muči s gradivom. Tako će biti sve do konca siječnja, sve dok traje aktualni njemački korona-lockdown.
"Ustvari bih sad trebao biti na satu francuskog", kaže Eric s kojim je DW razgovarao telefonskim putem. „Sjedim ispred računala. Ali opet ništa ne funkcionira na platformi za učenje koju koristi moja škola." Eric se angažira u svojoj školi u saveznoj zemlji Rheinland-Pfalz, on zastupa interese učenika – kaže da svejedno podržava odluku o zatvaranju škola.
Ali ipak dodaje da stvari više ne mogu dalje (ne)funkcionirati kao do sada. "Jednostavno se mora riješiti probleme sa serverom, digitalna nastava mora funkcionirati. Mi uopće ne znamo hoćemo li u veljači doista opet moći ići u školu. Pa ja ne znam ni hoću li u ovoj godini moći polagati završni ispit?!”
Sedam milijardi eura za digitalne škole
Ericova škola kod Kaiserslauterna na jugozapadu Njemačke nije jedina koja ima problema s prelaskom na nastavni proces koji se odvija na daljinu. U mnogim drugim dijelovima Njemačke i učenici i nastavnici svjedoče o sličnim poteškoćama. Izgleda da Njemačka zaostaje po pitanju online-nastave – i to gotovo godinu dana nakon prvog registriranog slučaja infekcije koronavirusom u zemlji, odnosno devet mjeseci nakon prvog zatvaranja škola u ožujku 2020.
Njemačke škole već odavno imaju problema s digitalizacijom, kaže Nina Brandau iz Njemačkog strukovnog udruženja IT i telekomunikacijske branše (Bitkom). Savezna vlada i vlasti na razini saveznih zemalja povećali su doduše u srpnju prošle godine financijska sredstva za pomoć školama u okviru takozvanog „digitalnog paketa”, radi se o ukupno sedam milijardi eura koje je politika obećala školama s ciljem digitaliziranja nastavnog procesa.
"Nevjerojatno birokratski"
"Ali će potrajati dok ta sredstva ne stignu do škola", kaže Brandau za DW. "Radi se jednostavno o nevjerojatno birokratskim procesima." U Njemačkoj su u proceduru podnošenja zahtjeva uključene brojne institucije sa savezne razine, razine saveznih zemalja i lokalne uprave. „Druge zemlje to rade bolje”, zaključuje Brandau.
Prije pandemije u školama u Njemačkoj je, u prosjeku, bilo šest računala na deset učenika. Podaci OECD-a iz 2018. pokazuju da su škole u drugim industrijskim zemljama puno bolje opremljene – u prosjeku skoro devet računala na deset učenika.
Od proglašenja prvog lockdowna na proljeće prošle godine, mnoge njemačke škole su se stoga koncentrirale na nabavku prijenosnih računala i tableta. Eric Grabowski nam kaže da je njegova škola prošle jeseni dobila 120 laptopa. I oni su podijeljeni učenicima koji kod kuće nemaju vlastite uređaje.
Tehnika nije isto što i nastava
Brandau ipak naglašava da nije dovoljno nabaviti što je moguće više takvih uređaja: „Nama su potrebni učitelji i nastavnici koji tehniku znaju i koristiti u nastavi kako bi digitalni uređaji doista obogatili pedagoški proces.” A za to su po njezinom mišljenju potrebni više doškolovavanja i bolja priprema za takvu vrstu nastave već tijekom studija: „Tu se jednostavno puno toga mora nadoknaditi.”
Dodatni je problem manjak brze i pouzdane veze s internetom. „Ako živite u nekim određenim regijama u Njemačkoj, onda vaših četvero djece ne može istovremeno sudjelovati u digitalnoj nastavi. Osim toga mnoge škole jednostavno nisu spojene na brzi internet”, kaže Brandau.
U Danskoj ništa nije trulo?
Na naše pitanje o tome koje su europske zemlje uznapredovale po pitanju digitalne nastave, Brandau spominje Dansku i Estoniju. „Te zemlje već odavno u obrazovanju koriste digitalne medije, u svim školama postoji Wi-Fi. Nastavnici i učenici su zato bili bolje pripremljeni za korištenje tih pomagala.” Kao uzore se u Europi redovito spominje i zemlje poput Finske ili Nizozemske.
Ali čak i one zemlje koje su u Europi na glasu kao digitalni pioniri, pandemija koronavirusa je – iznenadila, tvrdi danski stručnjak za medije Jesper Tække sa Sveučilišta Aarhus. U Danskoj je pandemija pokazala da većina nastavnika ne raspolaže IT-znanjima koja su nužna za održavanje kvalitetne digitalne nastave, dodaje on.
Zadaće preko e-maila
"Učiteljima teško pada navikavanje na digitalni svijet medija”, kaže Tække za DW. "Ima puno straha." Danska je vlada, priča naš sugovornik, doduše investirala puno novca u hardver. "Nastavnici sad imaju digitalne ploče, mreže, računala i sve te stvari. Ali imaju premalo vremena kako bi doista pripremili nastavu i razvili ideje za digitalno obrazovanje.”
Njegove studije su, tvrdi Tække, pokazale da osam od deset učenika u Danskoj tijekom pandemije ustvari nije imalo pravu digitalnu nastavu. Njima se, kako nam pojašnjava, samo preko e-maila slalo zadaću koju su onda morali sami rješavati.
Izvještaji iz mnogih drugih zemalja zvuče puno dramatičnije. Iz Italije i Grčke stižu vijesti o serverima koji su „pali”, o nedostatku hardvera. U Velikoj Britaniji, sudeći po rezultatima studije humanitarne organizacije Teach First, troje od četvero direktorica, odnosno direktora škola kaže da njihovi učenici nemaju osiguran pristup dovoljnom broju digitalnih uređaja i internetu – bez čega nema ni digitalne nastave.
Englesko ministarstvo obrazovanja na te rezultate uzvraća da su škole „dobro pripremljene za nastavu na daljinu”. Tijekom prošle godine je, tvrdi se, školama podijeljeno 560.000 prijenosnih računala i tableta. I još dodatnih 100 tisuća tijekom drugog tjedna u siječnju ove godine, dakle proteklih dana.
No, mnogi učenici, nastavnici i roditelji u Velikoj Britaniji i brojnim drugim europskim zemljama sa zabrinutošću gledaju prema idućim mjesecima. Postoji bojazan da bi se posebno djeca iz siromašnijih obitelji mogla suočiti s problemima ako škole ostanu zatvorene na duži rok. Digitalno učenje, čini se, ostaje veliki izazov, pa čak i u najbogatijim zemljama Europe. Posebno je teško mlađim učenicima.
Mlađima potrebna pomoć
A to može potvrditi i Oliver Best. Njegov osmogodišnji sin ide u drugi razred i apsolvirao je svoj prvi sat nastave na daljinu nakon što je njegova škola u Ludwigshafenu u saveznoj zemlji Rheinland-Pfalz ostala zatvorena i nakon božićnih praznika. „On je bio jedini u svojoj grupi koji se uspio uključiti u video-konferenciju”, priča nam Best. „Neki se nisu uspjeli prijaviti, kod drugih je veza stalno pucala, neki su učenici imali samo ton, ali ne i sliku.”
Oliver Best radi u IT-sektoru. Njegovi sinovi imaju sreću – I potreban hardver, a i tata im može pomoći kad ima tehničkih problema. Njegovom osmogodišnjem sinu se sviđa nastava na daljinu, kaže Best. I dodaje da se on ipak nada, kao i mnogi drugi, da će se uskoro opet početi održavati normalna nastava u školi.