Njemački tisak: južni Balkan čekaju burna vremena?

Pod naslovom „Ukidanje Sjevera" Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) donosi tekst Michaela Martensa u kojem se između ostalog kaže da je Gordana Siljanovska-Davkova postala prva žena na dužnosti predsjednice Sjeverne Makedonije, mada bi se, kako kaže Martens, „ona usprotivila tom iskazu".

„Ne zato što sebe ne vidi kao ženu, već zato što se država, čija je sada najviša predstavnica, iz njene perspektive i dalje zove onako kako se zvala prije preimenovanja 2018. – Makedonija. Tim držanjem je nova predsjednica već prilikom preuzimanja dužnosti proizvela skandal. Prilikom ceremonije u makedonskom parlamentu u nedjelju Siljanovska-Davkova je demonstrativno položila prisegu državi koja se zove „Makedonija", poslije čega je ceremoniju isto tako demonstrativno napustila grčka veleposlanica."

Potom Martens objašnjava pozadinu spora i Prespanskog sporazuma između Skoplja i Atene, koji je potpisan u lipnju 2018. Prema njemu Makedonija mijenja ime u Sjeverna Makedonija. Martens podsjeća da je sporazum bio dobar i za Atenu, čija je politika blokade prema Skoplju značila opterećenje i za Grčku. Za promjenu imena države na referendumu u tadašnjoj Makedoniji glasalo je 91,5 građana, mada je na referendum izašlo svega 37 posto ljudi s pravom glasa, a zakon predviđa najmanje 50 posto.

„Pozivi na bojkot nacionalno-konzervativne oporbene stranke VMRO-DPMNE bio je uspješan, referendum je bio nevažeći. Pošto je referendum imao samo konzultativni karakter, tadašnja vladajuća koalicija predvođena socijaldemokratima je zanemarila rezultate i nametnula je promjenu naziva države u parlamentu s dvotrećinskom većinom organiziranom na upitan način."

Upozorenje iz Bruxellesa

FAZ nastavlja: "Gordana Siljanovska-Davkova nikada nije priznala tu proceduru i označila ju je kao protuustavnu. Sada je predsjednica dok je VMRO, stranka bojkota iz 2018.,na parlamentarnim izborima prošle srijede postala najjača politička snaga. Šef stranke Hristijan Mickoski je poslije neuspješnog referenduma prije šest godina rekao: `To je Makedonija. Makedonija je pokazala da sporazum (s Atenom) nije prihvatljiv`. Međutim, sada to više nije geslo lidera oporbe već čovjeka koji će vjerojatno biti premijer u zemlji koja je članica NATO-a, kao i predsjednice države kojoj je VMRO blizak."

U tekstu se dalje opisuje oštra reakcija grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa koji je ponašanje nove predsjednice Sjeverne Makedonije nazvao „provokativnim", ali i „ilegalnim" i „neprihvatljivim".

„On je 2018. bio u oporbi i radi predizbornog taktiziranja javno se izjasnio protiv sporazuma o rješenju ‚spora oko imena‘. Neslužbeno je pozdravio činjenicu da mu je njegov prethodnik Alexis Tsipras s puta uklonio vanjskopolitičku prepreku."

U tekstu se navodi da je na platformi X predsjednica Europske komisije također opomenula Skoplje da je važno da Sjeverna Makedonija „svoje sporazume, uključujući i Prespanski sporazum, poštuje bez ograničenja“.

„Ipak, upozorenje koje je izrekla Ursula von der Leyen ima slabu točku. Naime, u `uspješan put ka pristupanju EU-u` većina u Sjevernoj Makedoniji više ne vjeruje."

U tekstu se podsjeća da je poslije sporazuma s Atenom Skoplje bilo suočeno s odbijanjem Francuske, a potom Bugarske da se omogući početak pristupnih pregovora, kao i s povećanim zahtjevima albanske manjine koja čini četvrtinu stanovništva. Zaključak: „Moguće je da južni Balkan čekaju burna vremena."

Hoće li VMRO raskinuti Prespanski sporazum?

I berlinski dnevni list Tagescajtung Tageszeitung (TAZ) piše o diplomatskom izgredu u Skoplju: „Pritom Siljanovska-Davkova nikada nije krila što misli o novom imenu Sjeverna Makedonija. `Pravo na samoodređenje je osobno pravo. Nitko nema pravo narediti nekome da koristi nešto što njegov duh i njegovo srce ne prihvaćaju`, rekla je ona nekoliko dana uoči izbora. Istovremeno je bila jasna: `Kada kažem da neću koristiti riječ `sjeverna` to ne znači da ću ju ukloniti sa zgrada institucija, s ploča na međunarodnim konferencijama i u bilateralnim susretima. Govorim za sebe osobno. Poštovat ću riječ `sjeverna` ali je neću upotrebljavati`."

U tekstu se postavlja pitanje kako će se u vezi s imenom države pozicionirati VMRO-DPMNE koji je poslije sedam godina provedenih u oporbi uvjerljivo pobijedio na parlamentarnim izborima. Autor smatra da lider te stranke Hristijan Mickoski neće poduzeti radikalne korake: „On se najvjerojatnije neće usuditi jednostrano raskinuti Prespanski sporazum. Naime, pristupanje Europskoj uniji je i nacionalnim konzervativcima strateški cilj."

Priredio: Dragoslav Dedović