Documenta 13 u znaku rekorda
9. lipnja 2012Documenta 13 će ako po ni čemu drugom, biti upamćena po rekordima. Naime, nikad toliko umjetnika (gotovo 300) nije bilo pozvano na ovu manifestaciju koja se održava svakih 5 godina i koja se, po mišljenju mnogih, posljednjih desetljeća razvila u najvažniju likovnu smotru današnjice. I izložbenih prostora je diljem grada Kassela više nego ikada (preko 30). U 100 dana koliko traje ova smotra očekuje se preko 750.000 posjetitelja.
Arapske promjene
Documentu, za razliku od Biennala u Veneciji, smotre koja s izložbom u Kasselu konkurira za epitet najvažnije na svijetu, ne uređuju nacionalni selektori nego kuratori. Ove godine je izbor pao na američku kustosicu Carolyn Christov-Bakargiev koja je već uoči otvorenja nekim istupima privukla pozornost javnosti. Radilo se o jednom kulturnom sukobu na lokalnoj razini u kojem se nekoliko lokalnih pregalaca nije dalo pokoriti pred svemoćnom Documentom koja svakih pet godina ovaj uspavani industrijski grad u srednjonjemačkoj provinciji pretvori u likovnu metropolu svijeta. No skandal(čić) se utišao i svjetska likovna javnost se može okrenuti izložbi koja bi svojim djelima trebala, kako kaže Christov-Bakargiev, "zaustaviti trenutke u kojima se svijet mijenja". Tako se na ovogodišnjoj Documenti našao povelik broj umjetnika koji tematiziraju aktualna previranja u arapskom svijetu.
Može ali i ne mora biti umjetnost
No pored obavezne aktualne politike, koja je manje više vjerni pratilac posljednjih Documenti, ovogodišnja kuratorica je dala i prostora ostalim dostignućima ljudskog duha i uma. Tako se na Documenti 13 našao i jedan fizičar, nekoliko filozofa ali i jedna aktivistica koja se bori za opstanak autohtonog sadnog sjemena. I inača je prehrana jedna od tema ovogodišnje izložbe što i nije nešto novo. No dok je na posljednjoj, prije pet godina održanoj Documenti, medije privlačio kralj molekularne kuhinje Ferran Adrià, ove godine više pozornosti je posvećeno političkoj dimenziji globalne problematike s prehranom. Inače, kako je predstavljeno na konferenciji za tisak, izabrana umjetnička djela na Documenti 13 bi trebala predstavljati četiri stanja pod kojima umjetnost može nastati: pod opsadom, u stanju nade, prilikom povlačenja i na pozornici". Pritom ulogu pozornice preuzima sam Kassel. Ostala tri "stanja" ili "teme", po uzoru na prethodne Documente čiji su pojedini elementi bili predstavljani na lokacijama diljem svijeta (između ostalog i u restoranu Ferrana Adrie "El Bulli" u blizini Barcelone), su prebačeni u Kabul ("opsada"), Kairo ("nada") i kanadski nacionalni park Banff ("povlačenje") gdje će u sljedećih 100 dana biti održani seminari i likovne radionice. No Christov-Bakargiev je istodobno zaključila kako ono što sudionici ove godine izlažu "može ali i ne mora biti umjetnost" ponavljajući staru istinu da "granica između onog što je umjetnost a što nije, postaje nevažna".
I tako se među tristotinjak radova ove godine našao i jedan sanatorij za liječenje stresa, cvijeće koje raste na gomili komposta te vjerna kopija vješala na kojima je neslavno završio irački diktator Sadam Husein. Iz Hrvatske je i na ovu Documentu otputovala proslavljena Sanja Iveković koja je u Kasselu već gotovo kao kod kuće (sudjelovanje na Documentama 8, 11 i 12). Zagrebačka umjetnica se predstavlja refleksijama na politička uređenja (diktature) u radovima "Neposlušni (Razlozi za pritvor)" i "Neposlušni (Revolucija)".