Dodik: “Nećemo živjeti s vama koji kažete da smo genocidni”

„Iako je u Srebrenici ovog travanjskog dana tiho, eskaliraju napetosti (…) potaknute prvenstveno od strane srpskih političara“, počinje svoj članak u njemačkom listu Süddeutsche Zeitung (SZ) autor Tobias Zick.

Na početku citira srpskog ministra vanjskih poslova Ivicu Dačića koji je sredinom travnja rekao da „nema ništa protiv osude ratnih zločina u Bosni i drugdje“. Ali je istovremeno naglasio i da je „protiv toga da se srpski narod opisuje kao genocidan u rezoluciji koju uskoro treba usvojiti Opća skupština Ujedinjenih naroda".

Autor međutim naglašava da se „u nacrtu rezolucije ne spominje nikakav ‘genocidan‘ narod, ne spominju se ni Srbi kao etnička skupina, ni Srbija kao država, a niti Republika Srpska". 

To je bila "greška", a ne genocid?

“Ništa od toga ne sprečava političare u Srbiji i Republici Srpskoj da raspiruju emocije i šire horor scenarije”, piše njemački novinar i spominje Dodikov „nastup na prosvjedu protiv planirane rezolucije UN-a u Banjoj Luci koji je ondje izjavio da je 'operacija' vojske u Srebrenici u srpnju 1995. godine bila ‘greška’ koja je rezultirala ‘velikim zločinom’. Ali ne genocidom”. Dodaje se da je Dodik izrazio sućut obiteljima žrtava, a zatim zaprijetio odcjepljenjem: "Nećemo živjeti s vama koji kažete da je srpski narod genocidan”, tom prilikom je rekao Dodik.

"Ovakve izjave su ‘sol u rane ožalošćenih'”, prenosi SZ izjavu Munire Subašić iz organizacije Majke Srebrenice, koja ističe da je planirana rezolucija UN-a važna i zato da bi „srpska, bošnjačka i hrvatska djeca naučila istinu i kako bi ta djeca sutrašnjicu gradila na istini”.

Autor dalje piše kako bi “rado pitao one političare koji napadaju rezoluciju zašto na sve gledaju potpuno drugačije od udruženja Majke Srebrenice”. "Željku Cvijanović, na primjer, koja je prošli tjedan otkazala sastanak s nekoliko njemačkih novinara, a iz njenog ureda su rekli da će tog dana neplanirano otputovati u Jasenovac, na spomen obilježje na mjestu gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata hrvatski ustaški režim, u savezu s njemačkim nacistima, uspostavio koncentracijski logor u kojem je, između ostalih, ubijeno na desetke tisuća Srba.”

Retorika postaje sve toksičnija

Cvijanović je, piše Tobias Zick, pred Vijećem sigurnosti UN-a naglasila da je prema Ustavu Predsjedništvo BiH isključivo odgovorno za vanjsku politiku. „A veleposlanik njene zemlje u UN-u je sam, bez odobrenja Predsjedništva, napisao nacrt rezolucije o genocidu i založio se za njeno usvajanje. Time on predstavlja ‘volju samo jedne etničke skupine u Bosni i Hercegovini' i to je 'protupravan čin’, rekla je Cvijanović." I dodala da će opozvati veleposlanika i osigurati da svi koji su sudjelovali u pisanju rezolucije UN-a budu "procesuirani".

Njemački list također primjećuje da je predsjedavajuća Predsjedništva BiH „iznijela svoj prosvjed u New Yorku putem video linka – jer ne može putovati u SAD s obzirom da joj je vlada u Washingtonu uvela sankcije u srpnju 2023".

Dnevnik iz Münchena nadalje piše da je Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske, koji je i sam preživio genocid u Srebrenici, izjavio da je "istinski zabrinut" zbog trenutne klime u zemlji. „On vidi paralele s ratnim 1990-im, kada je raspoloženje u dotičnim grupama stanovništva u početku bilo prilično mirno. Ali tada je Slobodan Milošević, dominantni srpski političar u Jugoslaviji koja se raspadala, ‘stvorio klimu u kojoj je sve to postalo moguće‘. Ako se politička retorika nastavi kao tada, kaže on, ‘onda će međunarodna zajednica uskoro morati intervenirati.‘"

"Pansrpski" skup

Autor napominje da situaciju slično vide i Majke Srebrenice. "NATO treba razmjestiti trupe na granici sa Srbijom“, traže one u pismu zapadnim vladama. “U međuvremenu je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao na 'pansrpski' skup za pravoslavni Uskrs idućeg vikenda. Cilj je da se reafirmira 'jedinstvo' Srbije, Republike Srpske i Srpske pravoslavne crkve.”

List na kraju piše da su "Ujedinjeni narodi prvobitno odgodili glasanje o rezoluciji o genocidu u New Yorku, prvobitno zakazano za ovaj četvrtak, za tjedan dana. Još uvijek postoji potreba za diskusijom među državama članicama”.

Priredio: Svetozar Savić