Dok državu trese kriza, Nijemci jedu čokoladu

Porast nezaposlenosti, ogromne rupe u javnom proračunu, rekordna zaduženost države! Nijemci, čini se, imaju recept za teška vremena, a to je slatka čokolda. Da recesiju liječe kakaom, potvrđuju i slastičari. Bombonijere, koje su nekada iz Francuske naručivali jednom u 14 dana, u posljednje vrijeme naručuju dva puta tjedno, tvrdi Stefan Richter, vlasnik jednog berlinskog lokala. ”Zabilježili smo pojačanu potražnju, upravo za čokoladama i bombonijerama koje sami proizvodimo. Vrlo smo iznenađeni, jer u pravilu ljeti, kada su velike vrućine, uvijek bilježimo pad prometa. Međutim, ove godine puno zarađujemo.”

Osim za čokoladu, ima se i za luksuz

Nijemci ne štede samo na slatkišima što potvrđuju i slučajni prolaznici:

"Ne štedim na odjeći, ali zato se ne upuštam u velike investicije, poput stana ili automobila, tu već štedimo."

"Frizer i krpice, tu pokušavam suzdržati se, ali ponekad sebi ipak dam malo oduška."

"Putovanja, na primjer, i dalje rado putujem. Na tome ne želim štedjeti."

Krizu su međutim znatno osjetili i gastronomi. Nijemci rjeđe odlaze u restorane, ali zato kulinarske delikatese priređuju kod kuće. Za pripremu ukusnog jela i opuštenu večeru u društvu neophodni su i električni aparati, od čega profitiraju trgovine s bijelom tehnikom. Dobar dio Nijemaca ne štedi ni na luksuznim predmetima. Višak novca u nesigurnim vremenima ulažu u nakit. Marion Eisenblätter iz Agencije za istraživanje potrošnje objašnjava: "Potrošači pokušavaju štedjeti na svakodnevnoj potrošnoj robi i zato nastoje sami sebe nagraditi. Tu vam se pojavljuje taj luksuzni segment, dakle, luksuz koji ih zapravo opušta."

Niska inflacija i pristupačne cijene

Njemačko gospodarstvo u vremenima svjetske besparice preživljava, prije svega, zahvaljujući porastu potrošnje u maloprodaji. Vlada je svojim programima za ublažavanje krize uspjela zadržati broj nezaposlenih ispod četiri milijuna, i time omogućiti da građani i dalje, bez dubljeg razmišljanja, zarađeni novac ostavljaju u džepovima njemačkih trgovaca. Za višak novca na bankovnim računima odgovorni su niska inflacija i prihvatljive cijene na tržištu.

Autor: Selma Filipović

Odg. urednik: Goran Prokopec