Drugim putem protiv terora

Muškarac iz mjesta koje leži nedaleko od sela Chibok pun je bijesa i bespomoćnosti. Chibok je pobudio pažnju svjetske javnosti jer su upravo tamo ovoga travnja pripadnici terorističke organizacije Boko Haram oteli gotovo 300 učenica. Ali i ove nedjelje, kaže muškarac, teroristi su ubijali i pljačkali, kuću po kuću. I njega je strah tako da ne želi reći niti svoje ime. Ali je shvatio: "Vojnici tu ionako ne mogu ništa učiniti. Vlada mora razgovarati s tim ljudima kako bi spasila djevojčice."

Vojska Nigerije se nipošto nije proslavila proteklih mjeseci. Očevici tvrde da čak i ako dođe do sukoba vladinih snaga i pripadnika Boko Harama, mnogi vojnici pobjegnu čim se čuje prvi hitac. Ali najčešće uopće do toga niti ne dođe: svima je jasno kako Boko Haram ima svoje doušnike i simpatizere i u oružanim snagama. Kad teroristi i napadnu neko selo, vojska stigne tek satima nakon što je sve gotovo. S druge strane, treba imati pred očima da je sjeveroistok Nigerije gdje se vode borbe upravo golem i da je velik otprilike kao čitava Velika Britanija. Zato niti tehnički vojska ne može biti tamo gdje je doista potrebna.

Boriti se protiv razloga nezadovoljstva

Zato vlada Nigerije već neko vrijeme smišlja strategiju koja ne bi ovisila samo o vojnicima i tenkovima. Takav "mekani" pristup se zapravo svodi na borbu protiv uzroka zbog kojih se vode borbe: "Shvatili smo kako su korijeni pobune socioekonomski", objašnjava Soji Adelaja. Ovaj ekonomist je na čelu takozvane Predsjedničke inicijative za sjeveroistok, gdje Ured predsjednika Nigerije pokušava naći načina tom, najzaostalijem dijelu zemlje pomoći gospodarski i strukturalno.

Jer i prije tamo jedva da je bilo radnih mjesta, a nakon svih ovih oružanih incidenata je čitavo gospodarstvo regije praktično kolabiralo. Nezaposleni su gotovo svi, a više od polovice stanovništva ne zna niti čitati. Sve je to idealno područje za ekstremiste da im napuni uši jednostavnim parolama i gurne im pušku u ruke protiv vladinih snaga. Rješenje jest jedino da vlada i međunarodne organizacije otvore blagajnu i tamošnjem stanovništvu ponude i neku alternativu za život.

Ovaj nigerijanski ekonomist je prije toga godinama živio u Sjedinjenim Američkim Državama, između ostalog je radio za vladu savezne države Michigan s ciljem oživljavanja tamošnjeg gospodarstva nakon duboke krize automobilske industrije. To mu sad pomaže i u Nigeriji u strateškom razvoju gospodarstva. On razmišlja o svojevrsnom "Marshallovom planu" za sjeveroistok svoje zemlje.

Bi li novac ikada stigao tamo gdje treba?

No čuju se i glasne kritike takvih planova. Nije samo problem što je u tri nigerijske savezne države još uvijek izvanredno stanje, nego je tu i golema pošast koja muči tu zemlju: korupcija. Čak i kada bi vlada uspjela skupiti potreban novac, veliko je pitanje koliko bi od toga stiglo tamo gdje je namijenjeno, a koliko bi dospjelo u džepove raznih dužnosnika i uglednika. Jer Nigerija je gotovo sinonim za korupciju i na popisu percepcije korupcije organizacije Transparency International je na 144. od ukupno 175 zemalja.

Zato i Fatima Akilu razvija drugi pristup problemu borbe protiv terorizma. I ona je dugo živjela u SAD-u i sada je savjetnica nacionalne sigurnosti Nigerije. "Boko Haram je promijenio taktiku i sve više djeluje kao gerilski pokret koji napada ciljeve koje sam odredi. Ako pogledamo iskustva drugih zemalja u borbi protiv takvih jedinica, onda se vidi koliko je nekoj državi teško izaći na kraj s takvim borcima." Fatima Akilu podsjeća na primjere Kolumbije i Filipina. Osobno je posjetila mnoge zemlje u kojima djeluju gerilske organizacije: Indoneziju, Saudijsku Arabiju, Alžir i sakupila je njihova iskustva.

I imami mogu pomoći

Njezin cilj je borba protiv ekstremista sklonima nasilju u Nigeriji. Ekstremisti ovise o mobilizaciji sljedbenika među mladima i zato želi baš toj skupini ponuditi programe obrazovanja i izobrazbe. To je razlog i što radi i s bivšim borcima Boko Harama koji su uhićeni i kojima pomaže pronaći drugi put. Već do rujna njezina služba želi angažirati 50 psihologa, ali i 25 imama jer ekstremisti i u vjerskim pitanjima pune uši mladima neistinama i poluistinama. "Imami će se suočiti s ideologijom uhićenih i postaviti pitanje ispravnosti njihovih stajališta", objašnjava Akilu.

Doduše, do sada u Nigeriji ima samo 40 terorista koji su doista i osuđeni pred sudom, a i tu je ogroman problem korupcija - ona vlada i u sustavu pravosuđa. Na stotine osumnjičenih sjede po zatvorima, bez ikakve presude i to traje ponekad godinama. Zatvor se tako pretvorio u svojevrsnu "školu terorizma" i Fatima Akilu želi da oni, kad budu pušteni na slobodu, sa sobom ponesu neku drugu ideologiju osim terora.

I Akilu odlično zna što je najveći problem njezinog programa. U redovima Boko Harama je na tisuće boraca, a za takvu vrstu prosvjetljenja treba vrijeme, mnogo vremena. A pitanje je ima li Nigerija to vrijeme jer i ubijanje se nastavlja, dan za danom.