Društveni centar Rojc u Puli opstaje usprkos koroni

„Mi smo na svu sreću relativno veliki s velikim brojem članova i projekata koje provodimo pa se nekako krpamo u ovom periodu. Zasad koristimo pričuvna sredstva i možemo gurati još dva mjeseca, ali poslije toga bez zaposlenih profesionalaca teško da se bilo što u udruzi može odrađivati“, upozorava Zuzana Hoti-Radolović, tajnica Društva osoba s tjelesnim invaliditetom koje broji 339 članova. To je samo jedna od 110 udruga koje djeluju u pulskom Društvenom centru Rojc, u golemom austrougarskom zdanju podignutom 1870. godine, nekadašnjoj Pomorskoj školi i kasarni JNA „Karlo Rojc", nazvanoj po narodnom heroju iz Drugog svjetskog rata, koji je poginuo u svibnju 1942. u sukobu s četnicima. Danas je zgrada, koja se prostire na 16.739 kvadrata, prepuštena civilnom društvu, kao jedinstven prostor u Hrvatskoj.

Iako je centar otvoren proteklog tjedna uz ograničen broj posjetitelja, a dnevno bi ih nekad ovuda procirkuliralo više od tisuću, svi korisnici itekako osjećaju posljedice korona-krize jer su, paralelno s padom prihoda, brojni financijeri smanjili ili ukinuli dotacije. U slučaju društva s početka priče to znači da im je preostalo jedino financiranje devet osobnih asistenata putem Ministarstva demografije, socijalne politike i mladih.

"Nisu upitna njihova, nego radna mjesta stručne službe zato što su neki projekti i programi koji startaju iz lokalne samouprave gotovo u potpunosti obustavljeni. Vidjet ćemo što će biti, optimistična sam", veli Hoti-Radolović.

Obustava novčane pomoći

Isplatu su obustavili lokalni donatori, uključujući Grad Pulu i Istarsku županiju, dok su na nacionalnoj razini, barem što se Ministarstva kulture tiče, sredstva za programe doznačena, kaže Mirjana Radulović, stručna suradnica na projektima Saveza udruga Rojca. Neke od ukupno 22 udruge okupljene u Savezu našle su se u teškoj financijskoj situaciji jer se, veli ona, financiraju isključivo gradskim i županijskim novcem. Usprkos tome, nijedna udruga nije ugašena.

Usprkos najavi racionalizacije, programi se planiraju nastaviti i u Dnevnom boravku, multifunkcionalnom prostoru gdje su se prije koronakrize održavale zanimljive filmske i video projekcije, tribine, izložbe te promocije knjiga poznatih novinara i pisaca, poput feralovca Viktora Ivančića i Jurice Pavičića. Protekla dva mjeseca program je prilagođen online, neki su prebačeni na Radio Rojc. Ondje su se od preminulog pisca Bekima Sejranovića oprostili njegovi riječki prijatelji.

Savez udruga Rojca godišnje za programe Dnevnog boravka iz Ministarstva kulture dobije 90 tisuća kuna. Međutim, većim se dijelom financiraju iz europskih fondova, odakle je za projekt GRAD(imo) Rojc stiglo 2,5 milijuna kuna, za umjetničku zajednicu  FreeZURA gotovo 600 tisuća, a od zaklade Kultura nova još 70 do 80 tisuća. Grad Pula je obustavio isplatu, no riječ je o manjem dijelu sredstava. 

Korona dobu prilagodio se i popularni klub Kotač, jedinstven u Hrvatskoj, a možda i šire, po tome što je ugošćivao isključivo autorske bendove. Uz njihove koncerte, ovdje su se održavali partyji elektronske glazbe svih žanrova,  jazz večeri, izložbe, promocije knjiga, razne radionice, gastronomske večeri, ali i večeri posvećene isključivo LGTBIQ zajednici.

"Naš zadnji program uživo održan je 7. ožujka. Kako se pogoršavala epidemiološka situacija, tako smo programe prebacivali online. Uveli smo tri nove platforme: Corona room, Stage Up! i Nezavisni film. Bilo je tu puno raznolikih aktivnosti koje smo morali privremeno ugasiti. Što će biti dalje, ovisi o tome kako se bude stvar razvijala, nadajmo se najboljem. Do daljnjeg smo online", veli programski voditelj Kotača Boris Bjelica, poznatiji kao DJ Bebetto.

Ipak nisu puno propustili

Korona ih je, veli, sigurno ugrozila: klub je zatvoren, nema živih evenata, ne radi bar, nema prodaje ulaznica, od čega se u najvećoj mjeri i financiraju. S druge strane, ukinuta je većina ionako malih sredstava koja su dobivali od države. Čekaju razvoj situacije i labavljenje epidemioloških mjera prema kojima bi se od 27. svibnja dozvolilo okupljanje stotinu ljudi u zatvorenom, te 300 na otvorenom prostoru. 

I u udruzi Metamedij, koja uz ostalo vodi portal Kulturistra, očekuju manje sredstava pa će u skladu s time prilagoditi i aktivnosti. Godišnje za sve programe, uključujući i partnerske, dobiju 600 do 800 tisuća kuna, a sad će taj iznos biti 20 do 30 posto manji. "Financiramo se iz više izvora:  iz europskih fondova, dijelom iz Ministarstva kulture, Grada i Županije, a manjim dijelom iz Turističke zajednice Pule koja je u potpunosti ukinula sredstva. Tek čekamo da Grad i Županija donesu proračun u dijelu koji se odnosi na javne potrebe u kulturi", kaže Marino Jurcan, predsjednik Metamedija.  Ministarstvo kulture im je doznačilo sredstva početkom godine, prije epidemije i restriktivnih mjera, pa će se nekako organizirati.

"Navikli smo raditi u turbulentnim okolnostima. Koristimo nove medije pa ćemo i na taj način osigurati sredstva koja su možda bila predviđena za organizaciju nekih događaja. Zasad rad udruge i Kulturistre nisu ugroženi", kaže Jurcan.

"Možda će nas korona potaknuti da se širimo na neke druge oblike komunikacije, nove tehnologije. Loša strana toga je što se ljudi udaljavaju, a kultura bi trebala poticati na druženje i socijalne odnose", veli Jurcan. Uostalom, javne aktivnosti počinju u svibnju i lipnju, tako da, zaključuje, i nisu previše propustili.