Dvije godine od otvaranja njemačkih granica za izbjeglice

Kolovoz 2015.

25. kolovoza je Njemačka odlučila suspendirati dublinsku proceduru za Sirijce, a to je značilo da se sirijske izbjeglice nisu morale vratiti u onu zemlju Europske unije na čije tlo su prvo stupili.

31. kolovoza je njemačka kancelarka Angela Merkel odlučila: "Wir schaffen das", odnosno "Mi to možemo". Tu rečenicu je izgovorila u trenutku kad je Europa bila suočena s najvećom izbjegličkom krizom u proteklih godina. Ratovi na Bliskom istoku, posebno u Siriji, rezultirali su odlukom njemačke vlade da zajamči zaštitu stotinama tisuća izbjeglica. Merkel je tu odluku obrazložila "nacionalnom dužnošću".

Rujan 2015.

4. rujna su Njemačka i Austrija započele puštati preko granica izbjeglice koje su se nasukale u Mađarskoj. Na glavnom kolodvoru u Münchenu su njemački dobrovoljci s oduševljenjem dočekali brojne izbjeglice noseći pritom transparente s natpisom "Dobro došli". To je istaknulo njemačku "kulturu dobrodošlice", a zemlja je postalo najpoželjnije odredište za potražitelje azila u Europi.

Dva tjedna kasnije, 13. rujna, Njemačka je počela ponovno pooštravati kontrole na svojim granicama prema Austriji, a vlakovi su bili na dva sata zaustavljeni između te dvije zemlje. Tisuće izbjeglica je, naime, dolazilo i mnogi manji gradovi u Njemačkoj se nisu mogli nositi s tim valom.

Listopad 2015.

Europska unija i Turska su postigle dogovor o kontroli migracijskog vala prema Uniji. 15. listopada je njemački Bundestag donio izmjene Zakona o azilu. To je rezultiralo time da se Albanija, Kosovo i Crna Gora proglase tzv. "sigurnim zemljama podrijetla".

Studeni 2015.

Uvedena je zabrana prava na spajanje obitelji za potražitelje azila s nižim statusom zaštite. Usto je njemačka vlada odlučila da uspostavi posebne prihvatne centre za izbjeglice koje nemaju dobre izglede u ostanak u Njemačkoj.

Prosinac 2015.

2015. godine je ukupno oko 890.000 potražitelja azila došlo u Njemačku. Te godine je zabilježeno više od 1.000 incidenata ili napada na azilantske domove, kako navodi Savezni ured za kriminal.

Na Silvestrovo, odnosno tijekom proslave Nove godine je na području oko glavnog željezničkog kolodvora u Kölnu došlo do seksualnog uznemiravanja, slučajeva silovanja i krađe. Počinitelji su od strane policije, a potvrđeno i od strane svjedoka, izgledom bili "podrijetlom iz Sjeverne Afrike". Pojedini kritičari su tvrdili da je kancelarkina politika otvorenih vrata za potražitelje azila bila odgovorna za to što su ti počinitelji uopće došli u Njemačku.

Ožujak 2016.

Slovenija, Hrvatska i Srbija, kao i Makedonija su zatvorile svoje granice za migrante i time ujedno i tzv. Balkansku rutu koju su brojne izbjeglice koristile kako bi dospjele u Njemačku. Desni populisti iz stranke Alternativa za Njemačku (AfD) su osvojili zastupnička mjesta na izborima u tri pokrajine, a EU i Turska su potpisale dogovor o tome da se migranti koji pristignu u Grčku iz Turske, vrate u Tursku.

Travanj 2016.

Europska unija je započela vraćanje izbjeglica i migranata iz Grčke u Tursku i istovremeno raspoređivanje Sirijaca iz Turske po Europskoj uniji.

Svibanj 2016.

Europska komisija je započela izrađivati prijedloge o kažnjavanju članica Europske unije koje ne budu ispunile zadane kvote za prihvat potražitelja azila.

Srpanj 2016.

19. srpnja je jedan 17-godišnji potražitelj azila iz Afganistana sjekirom i nožem ozlijedio 20 putnika u jednom vlaku u blizinu Würzburga na jugu Njemačke, 25. srpnja je također na jugu zemlje, u Ansbachu, jedan sirijski potražitelj azila dignuo samog sebe u zrak i pritom ozlijedio 15 ljudi.

Prosinac 2016.

14. prosinca je Njemačka jednim charter letom vratila u Afganistan potražitelje azila kojima je njihov zahtjev odbijen, što je bio početak te vrste provođenja izgona iz Njemačke.

19. prosinca je Anis Amri iz Tunisa, kojemu je odbijen zahtjev za azil, namjerno udario teretnim kamionom u ljude na jednom božićnom sajmu u Berlinu. Pritom je dvanaest ljudi izgubilo život, a 56 je ozlijeđeno. On je kasnije ubijen od strane policije u blizini talijanskog Milana. Taj napad je također pod znak pitanja stavio kancelarkinu politiku otvorenih vrata za potražitelje azila.

Veljača 2017.

Angela Merkel je predstavila novi plan za ubrzavanje izgona potražitelja azila kojima je zahtjev za azil odbijen - posebno u Afganistan - potaknut napadom Anisa Amrija u Berlinu.

Ožujak 2017.

3. ožujka je Angela Merkel postigla dogovor s Tunisom o tome da ta zemlja prihvati natrag 1.500 tuniskih migranata iz Njemačke.

Kolovoz 2017.

Merkel se 11. kolovoza susrela s UN-ovim povjerenikom za izbjeglice Filippom Grandijem i obećala Međunarodnoj organizacija za migracije i UNHCR-u pružiti na raspolaganje 50 milijuna eura. Ona je također obećala podržati borbu protiv krijumčarenja ljudi u Sredozemnom moru.

28. kolovoza se Merkel sastala s EU i afričkim državnicima u Parizu kako bi raspravljali i načinima kako da se suzbije migrantski val u smjeru Europe. Raspravljalo se, između ostalog, o prihvatnim centrima u afričkim zemljama, kao i o opciji da se odmah u tim zemljama provjere šanse za azil.