Dvojbe njemačke bliskoistočne politike

Egipatski predsjednik Abdel Fatah al Sisi uskoro na poziv Berlina dolazi u službeni posjet Njemačkoj - usprkos činjenici da je još donedavno njemačka vlada dala do znanja da je uvjet za takav posjet na najvišoj razini održavanje slobodnih parlamentarnih izbora u Egiptu. Nedavno je i utjecajni predsjednik zastupničkog kluba vladajućih njemačkih demokršćana Volker Kauder boravio u Kairu. Iz gospodarskih razloga, kako je rekao u razgovoru za Deutsche Welle.

Pogrešne procjene

Ovakav preokret u odnosu prema Egiptu, gdje je parlament 2012. raspušten odlukom Ustavnog suda, naišao je na brojne kritike u Berlinu. Oporbene stranke Zeleni i Die Linke vladajuću demokršćansko-socijaldemokratsku vladu Angele Merkel optužuju kako su joj interesi gospodarstva važniji od pitanja ljudskih prava. Vanjskopolitički glasnogovornik stranke Zelenih Omid Nouripour smatra da bi približavanje u odnosima Berlina i Kaira trebalo uvjetovati poboljšanjem stanja s ljudskim pravima u Egiptu.

No ne misli samo oporba tako. I stručnjak vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) za Bliski istok Rolf Mützenich smatra da je prostiranje crvenog tepiha Al Sisiju trebalo uvjetovati, ako ničim drugim, barem puštanjem na slobodu egipatskih prosvjednika i političkih zatvorenika. No nije samo novi odnos njemačke vlade prema Egiptu predmet kritike određenih političkih krugova. Njemačka podrška Saudijskoj Arabiji u sukobu u Jemenu je za Nouripoura “apsurdna”.

Jemen je komplicirana zemlja s kompliciranim odnosima koji se ne mogu riješiti vojnom intervencijom izvana, poručio je Nouripour koji je uvjeren kako je Njemačka, koja je imala dobre odnose s Jemenom, ovako izigrala šansu da u sukobima u Jemenu djeluje kao posrednik. Mützenich ukazuje na to da je Saudijska Arabija dobrim dijelom sama doprinijela izbijanju kaosa u Jemenu i smatra potpuno pogrešnim uvjerenje Saudijske Arabije da su Houthi pobunjenici, protiv kojih se Saudijska Arabija trenutno bori, produžena ruka Irana, ljutog saudijskog protivnika u regiji. U Jemenu se ne radi o zamjenskom ratu između Rijada i Teherana, nego o unutarnjopolitičkim sukobima, vjeruje Mützenich.

Nemoć u Iraku

I situacija u Iraku je dosta komplicirana. I tamo njemačka vlada nije doprinijela stabiliziranju situacije, smatra Nouripour. Oružje koje je Berlin dao Kurdima kako bi se borili protiv „Islamske države“ sada se koristi kako bi se istjerali suniti iz Kirkuka. No mir u Iraku je moguć jedino uz sudjelovanje sve tri glavne skupine - sunita, šijita i Kurda - u radu središnjih vlasti u Bagdadu. Trenutno kormilo u zemlji drže šijiti koji se na mnogim mjestima u zemlji otvoreno bore protiv sunita. Kurdi pak ionako rade isključivo na stabilizaciji svojih područja na sjeveru zemlje.

No ni Mützenich ne zna što je činiti u Iraku kako bi se zaustavilo teroriste "Islamske države" i okončalo građanski rat. I on sam je bio vrlo skeptičan kada je njemačka vlada, u čijem radu sudjeluje i njegova stranka, odlučila promijeniti višegodišnju praksu i Kurdima počela slati oružje. Na konačno pitanje kako se odnositi prema zaraćenim stranama u Iraku ni taj socijaldemokratski političar, dakle, nema konačnog odgovora.