Džamija u Kölnu

Planovi za izgradnju džamije nisu novi. Zajedno s kölnskom Gradskom upravom je još u ožujku 2005. Tursko-islamska unija DITIB odlučila sagraditi novu džamiju na parceli koja je već dugo u njenom vlasništvu. Najveće muslimansko krovno udruženje u Njemačkoj u koje je učlanjeno ukupno 870 lokalnih udruženja džamija, već dugo u stražnjem dvorištu ima džamiju. Na njeno mjesto trebala bi sada doći velika reprezentativna džamija, ne samo za 120 tisuća kölnskih muslimana, već središnja džamija za čitavu regiju.

Otkako je u svibnju prošle godine građanima predočena maketa nove džamije, u javnosti se vode žestoke rasprave o tome da li ona gradu uopće treba ili ne, da li će džamija pridonijeti integraciji ili će još više osnažiti zatvaranje muslimana u svoja geta i tzv. paralelne svijetove. Stavovi su pritom nepomirljivo suprotstavljeni, protivnici i pobornici gradnje neumoljivo polemiziraju čvrsto ukopani iza svojih verbalnih barikada

Desničari šire strah

Posebno agilni u redovima protivnika su članovi desno-populističke organizacije “Pro-Köln”. Oni šire strah od navodne islamizacije njemačkog društva, odbacuju džamiju jer odbacuju općenito i islam i muslimane kao stranu kulturu i strano tijelo u navodno kršćanskoj naravi njemačkog društva.

Na drugoj strani pobornici gradnje naglašavaju da kada muslimani koji u Njemačkoj i u Kölnu žive imaju pravo na prakticiranje vlastite religije u džamijama, te da reprezentativna građevina samo doprinosi osjećaju prihvaćenosti i potiče integracijske procese u njemačkom društvu.

Pritom sama zgrada buduće džamije nikako nije zamišljena kao odbojna i agresivna u svojoj monumentalnosti ili ekskluzivna u svojoj egzotičnosti. Nacrt kelnskog arhitekta Paula Boehma predviđa 34 metara visoku kupolu s dva 55 metara visoka tornja, s mjestom za 2000 vjernika. Kupola će biti poput cvijeta otvorena prema nebu, velikim dijelom će njeni zidovi biti od stakla. Džamija je planirana kao otvorena i prozračna, koja svakog poziva da ju posjeti i potiče komunikaciju - ne samo među muslimanskim vjernicima, već i između muslimana i ne-muslimana.

Transparentna i otvorena arhitektura

Pri tome se ne radi o imitaciji orijentalne gradnje, naglašava Boehm: «Posrijedi je moderna građevina, koja govori modernim jezikom, koja je više internacionalno usmjerena, nego da ima orijentalnu boju, u prenesenom značenju.« Uz džamiju će se izgraditi i popratne zgrade islamskog kulturnog centra, u kojima će biti smještene knjižnica, medresa, različite trgovine...

Rasprava o gradnji džamije osobito se bila rasplamsala tokom prošle godine, nakon što se protiv nje izjasnio i ugledni njemački književnik Ralph Giordano koji je kao Židov preživio holokaust. On je planove o gradnji nazvao "islamskom demonstracijom moći" i naglasio da konzervativnom islamu nema mjesta u Kölnu. Ú kolovozu prošle godine su kölnski demokršćani glasali protiv gradnje u prvotnom obliku, nakon čega je arhitekt Boehm preradio planove, što je uključivalo smanjenje ukupne površine čitavog kompleksa te skromnije minarete.

Novi zaštitni znak Kölna?

Prije nekoliko tjedana je konačno općinsko vijeće Ehrenfelda, gdje će se džamija graditi, odobrilo novi nacrt, a odlukom gradske skupštine formalno je stavljena točka na čitavu proceduru. To, međutim, ne znači i kraj rasprave o džamiji u Kölnu: za 19. rujna je "Pro Köln" sazvao tzv. "Anti-islamski kongres" pod nazivom: "NE velikoj džamiji u Kölnu - NE islamizaciji". Svoj dolazak su najavili poznati desni ekstremisti iz čitave Europe, poput Jean-Marie Le Pen iz Francuske ili Filip Dewinter iz Belgije.

Ayshe Aydin, glasogovornica Tursko-islamske unije, DITIB, organizacije bliske turskoj vladi, smatra da je najavljeni kongres okrenut ne samo protiv islama, već protiv čitavog društva. Projekt gradnje džamije je naime, kaže Aydin, važan ne samo za muslimane već za sve građane Kölna. Uskoro bi grad mogao dobiti još jednu turističku i kulturnu atrakciju: uz katedralu to bi mogla biti i kölnska džamija.