Ekonomski krimi-triler na TV-tržištu Srbije

Medijsko-političko-ekonomski sukob United grupe i Telekoma Srbija nastavlja se nesmanjenom žestinom i trenutno se ne vidi da je bilo koja strana spremna popustiti. Sukob koji je započeo kao navodno komercijalni spor oko obnove ugovora za paket kanala United grupe sada je već uključio i brojne političke aktere, koji situaciju tumače u skladu sa svojom političkom pripadnošću, i samo je doprinio stavu da su i pored nesumnjivih ekonomskih interesa od njih možda važniji politički interesi.

Kako to u svom izvještaju primjećuje i njemačka Zaklada Konrada Adenauera, riječ je o pravom „ekonomskom krimi-trileru na televizijskom tržištu uoči parlamentarnih izbora 26. travnja“.

Tko neće dogovor?

Obje strane u tom sukobu imaju svoje argumente: Telekom Srbija optužuje United grupu da je građanima uskratila prenose paketa Sport klub i televizije N1, a United grupa sa svoje strane tvrdi kako Telekom zapravo neće nikakav dogovor, jer ne želi da informativni kanal N1 dopre do što većeg broja gledatelja.

Novinar Nedim Sejdinović smatra „da je argumentacija United grupe ipak puno utemeljenija. Očito je da Telekom Srbija pokušava ostvariti neku vrstu dominacije na tržištu kablovskih operatera“.

Sejdinović za DW navodi svoje iskustvo kao člana radne grupe za izradu medijske strategije 2017. godine „kada se vidjelo da preko raznih pritisaka na United grupu na terenu postoji jasna namjera vlasti da kablovskog operatera SBB svedu na neku za vlast podnošljivu razinu“.

Izvještaj njemačke zaklade osvrće se i na taj moment. U njemu se ističe da je „Telekom Srbija tijekom protekle godine kupio više manjih kablovskih pružatelja usluga i objedinio ih pod brendom Supernova. Taj potez je bio široko kritiziran kao pokušaj što veće medijske koncentracije i na taj način širenja kontrole i utjecaja. Telekom je negirao te optužbe i naveo da nakon tih akvizicija Telekom i dalje nije tržišni lider u Srbiji“, stoji u izvještaju Zaklade Konrada Adenauera.

Tajne državnih kompanija

Televizija N1 je očito glavni predmet spora, jer je njihova uređivačka politika već dugo na meti vlasti. Zoran Gavrilović, iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), kaže za DW kako „monitoring medija koji BIRODI provodi pokazuje da televizija N1 ima program koji nema nijedna televizija s nacionalnom frekvencijom, koje su pretvorene u alate vlasti za promociju i propagandu. To je praktično jedina ozbiljna televizija u Srbija koja ima uvjetno rečeno nacionalni domet preko SBB-mreže“, napominje Gavrilović.

Spor se s jedne strane vidi kao ekonomski, jer Telekom tvrdi da je cijena koju traži United grupa previsoka, ali s druge strane se može primijetiti da Telekom nastupa netransparentno kao i većina državnih kompanija. United grupa je stoga i naglasila kako želi znati za koliki broj korisnika njihovih kanala se potpisuje ugovor, što je praksa koju državna poduzeća baš i ne vole poštivati. Pri tome dodaju da je besmisleno da se tu kompaniju optužuje za monopol i manipulacije kada se s druge strane nalazi kompanija iza koje stoje svi legalni i ostali državni resursi.

Građani bez informacija

Približavanje izbora će svakako zaoštriti borbu dva pružatelja usluga i to će, po riječima naših sugovornika, svakako ostaviti posljedice.

„Procjenjuje se da je već sada više stotina tisuća korisnika ostalo uskraćeno za informacije koje nisu filtrirane od strane vlasti“, ističe Nedim Sejdinović i dodaje „da će to imati efekta na rezultate izbora. Mislim da je dodatni motiv za napad na N1 i strah vlasti od bojkota izbora. Veći broj gledalaca te televizije bi građanima bolje objasnio ideju bojkota, što bi možda dovelo i do manje izlaznosti, a to Srpska napredna stranka (SNS) vidi kao svoj poraz“.

Zoran Gavrilović smatra da N1 zapravo i ne predstavlja neki veliki problem za Srpsku naprednu stranku. „Prema našim istraživanjima ljudi koji glasaju za SNS ne gledaju N1, odnosno gledaju Pink i RTS. Ako se realno promatra iz medijskog ugla to možda i ne predstavlja problem za vlast, ali očito da neki ljudi, prije svega predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ne mogu podnijeti bilo kakvu kritiku“, kaže Gavrilović.

„Dodatni problem u Srbiji je nedostatak jakih javnih servisa i sada smo došli u situaciju da posao javnog servisa radi N1. Manjak slobode javnih servisa stvara potrebu za televizijama koje će raditi u funkciji onoga što je javni interes“, naglašava Zoran Gavrilović.

Bitka za regiju

Medijsko nadmetanje dvije grupacije odvija se i u regiji, a time se u svom izvještaju pozabavila i Zaklada Konrada Adenauera: „Slični slučajevi se događaju i u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, gdje su odlukom Telekoma mnogi građani uskraćeni za kanale Nova BH i Nova M, koji su u vlasništvu United grupe. U sve tri zemlje su regulatorne agencije pozvane da riješe konflikt“, piše u izvještaju, „ali one ističu da nemaju nadležnost sudjelovati u nečemu što je pregovaranje oko cijene".

Njemačka zaklada stoga upozorava da je „takva vrsta sukoba u zemljama koje imaju ugrožene medijske slobode vrlo opasna. U tim slučajevima je potrebna dodatna zakonska regulativa kako bi se osigurao medijski pluralizam kako je to recimo riješeno u Njemačkoj“, piše u izvještaju Zaklade Konrada Adenauera pod nazivom „Bez prijenosa kritičnih glasova“.

Telekom Srbija se zaista i u Srbiji i u regiji ponaša kao dio državnog aparata i kao dio vlasti, komentira Nedim Sejdinović.

„Telekom je praktično produžena ruka države i zato se i njegov položaj u regiji ne može promatrati izvan pokušaja ostvarivanja i političkog utjecaja. Mislim da je zato i dobra kampanja United grupe da Telekom objavi svoje ugovore s drugim emiterima, ali i s drugim medijima, jer znamo da je Telekom Srbija jedan od velikih oglašivača u medijima bliskim vlastima“, zaključuje Nedim Sejdinović.