Enciklopedija „Wikipedia“ – interaktivni internet-leksikon

Kada je kratko poslije Bozica u Indijskom oceanu podrhtalo morsko dno i zatim ogroman val potopio obale regije, vecina ljudi nije ni cula za rijec „Tsunami“. Poblize informacije su se mogle potraziti u internetu, u leksikonu „Wikipedia“. Strucni geoloski clanak o potresu morskog tla tamo se mogao naci vec duze, no sada je taj tekst aktualiziralo nekoliko desetaka dobrovoljaca. U intervalima od sat vremena aktualizirali su popise mrtvih i nestalih osoba, te objavili linkove humanitarnih organizacija. Premda obicno autori leksikona to rade polako i promisljeno. Mathias Schindler iz njemackog predsjendistva leksikona Wikipedia: „Nacelno mislim da je Wikipedia prvi projekt u enciklpoedijskom podrucju, koja zaista koristi prednosti interneta.Za razliku od konvencionalnog leksikona, ovdje mozemo brzo reagirati na akualne dogadjaje, i kroz to se stalno poboljsavati. Nas clanak o Tsunamiju je npr. daleko opsezniji od onog ranije. Te prednosti ima samo internet.“

Sve je pocelo jednim snom: Imati leksikon koji ce za svakoga biti pristupacan, bez ogranicenja, bez troskova, i koji ce vremenom biti sve bolji i bolji, buduci da puno ljudi na njemu radi. Jimmiju Walesu, osnivacu Wikipedie, uzor za to je posluzio „open source software“ Linux, a kada je u kasnijim devedesetima s par dionica na tehnoloskoj burzi za kratko vrijeme zaradio citavo malo bogatstvo, kupio si je cetiri jaka servera, uredio si Internet stranicu www.wikipedia.org i pokrenuo citavu stvar.

Danas, dobre cetiri godine kasnije, Wikipedia postoji na 80 razlicitih jezika – na engleskom, francuskom ili kineskom, jednako tako kao i na urdu ili valisijskom. Iza uspjeha stoji nebrojeno mnogo nepoznatih dobrovoljaca: „Jos nismo proveli nikakvu anketu da vidimo tko je zapravo s nama. No, prema mojim iskustvima, prema e-mailovima i nekoliko sastanaka, tipican Wikipedijanac je poliglot, otvorena osoba koja svijetu jednostavno zeli ispricati o svom izuzetnom podrucju znanja. Njemu znaci pricinjava zabavu prenositi znanje drugim ljudima, bez naplacivanja, bez direktne koristi za njega samoga. On to shvaca kao oblik politickog angazmana.“

Mathias Schindler pretpostavlja da na njemackom izdanju tajno radi i nekoliko autora izdavaca leksikona Brockhaus. U svakom slucaju Wikipedia je vrijedna usporedbe s vezanim leksikonima u formi knjige: obje najopseznije Wikipedia verzije, engleska i njemacka imaju pojedinacno gotovo isto podataka kao i njihova dva velika brata iz svijeta knjiga: enciklopedija Britannica i Brockhaus. No bitna razlika ostaje: kod leksikonskih naklada odluke se donose iza zatvorenih vrata: Wikipedia se nasuprot tome vidi kao enciklopedija koju stvara narod, te sporove iznosi u javnost. A oni se pojavljuju najcesce onda kada podaci koji se unose imnaju veze s politikom – najnoviji primjer: izraelska zidna postrojenja na granici s Palestinom. Mathias Schindler: „Svadja pocinje vec kod samog pojma: treba li se to okarakterizirati s podcjenjivackim tonom kao zid ili ipak onako kako to naziva izraelska vlada „antiteroristicka ograda“? Mi, pri Wikipediji zelimo ostati neutralni, pa smo o tome dugo diskutirali i cak se savjetovali s ljudima koji govore hebrejski. Tada smo se slozili oko pojma „izraelsko postrojenje blokade“, a ispod clanka prilozili i popis uz objasnjenje ostalih oznaka.“

Upravo zbog te otvorenosti za spor i diskusije, enciklopedija je lako popriste napada. Jer, bio u pitanju autididakt ili pak znanstvenik visokog ranga: svatko tko se osjeca pozvan, moze priloziti novi clanak ili korigirati stari. Za to je potrebno jedino iz interneta pribaviti besplatni radni software. Jedina mogucnost kontrole: sve verzije clanaka se pohranjuju, tako da je moguce vidjeti svaku izmjenu. Tako bi se greske trebale vremenom same korigirati, argumentiraju stvoritelji Wikipedije. No, iskustvo pokazuje suprotno: U engleskoj Wikipediji, nekoliko internet-desperadosa namjerno je prokrijumcarijo pogresne informacije, koje su i nakon tjedan dana tamo stajale. Iz toga se sada zele povuci konsekvece:

„Namjera nam je stvoriti model koji ce zadrzati uspjelu verziju nekog clanka. To doduse ne bi bilo na minutu aktualno, ali bi moglo ponuditi izvjesnu mjeru sigurnosti, kao sto je to u tiskanoj knjizi – tamo se takodjer sve tocno provjerava.“

- kaze Schindler.

Hoce li jednoga dana tako i Wikipedia mozda stajati u regalu kao knjiga? Mathias Schindler: „To bi zapravo vec sada bilo moguce, buduci da nitko nema autorsko pravo na Wikipediju. Nacelno gledajuci, svatko ju moze skinuti iz interneta i prodavati. No, sadrzajno bih osobno s time jos pricekao: trenutno naime mozemo puno profitirati od toga da s vremena na vrijeme netko ispravi clanak i doradjuje ga. Tiskati Wikipediju – to bi prije bio projekt za iduce desetljece.“