Erdogan želi turske gimnazije u Njemačkoj
25. ožujka 2010
Statistike pokazuju da je svaki treći stranac u Njemačkoj porijeklom iz Turske. Pa zašto onda, kada u Njemačkoj već postoje europske, francuske, britanske ili grčke škole, ne mogu biti otvorene i one na turskom jeziku, pita se političko vodstvo Turske.
Emine Demirbüken - Wegner, zastupnica njemačke konzervativne Kršćanske demokratske unije u pokrajinskom parlamentu u Berlinu, porijeklom Turkinja, komentira: ”Mislim da nam ne trebaju turske gimnazije u Njemačkoj, trebamo škole u kojima će se turska djeca od malih nogu obrazovati isključivo na njemačkom jeziku.”
"Integracija je zločin protiv čovječnosti"
U Njemačkoj već postoji nekoliko privatnih tursko-njemačkih gimnazija, u kojim đaci uče više o turskoj povijesti, jeziku i kulturi, no nastava se uglavnom odvija na njemačkom jeziku. Turski premijer Recep Tayyip Erdogan je još 2008. godine, kada je boravio u Kölnu, poručio da je integracija ”zločin protiv čovječnosti”, što je u Njemačkoj izazvalo bujicu negodovanja. I ovaj njegov najnoviji zahtjev ima samo jedan cilj – kupovinu glasova turskih migranata u Njemačkoj, smatra Kenan Kolat, predsjednik Turske zajednice u Njemačkoj. On pojašnjava:
”Dvije trećine Turaka u Njemačkoj ima tursko državljanstvo. Samo je jedna trećina uzela njemačku putovnicu. Naravno, svaka zemlja pokušava vršiti utjecaj na svoje državljane.”
"Ili Europa ili Turska kao supersila"
Berlinska četvrt Neukölln je općina u kojoj živi veliki broj stranaca, uglavnom doseljenika iz Turske. Predsjednik ove općine Heinz Buschkowsky je na glasu kao liberalni političar, vrlo omiljen među stranim sugrađanima, no ideja o otvaranju turskih gimnazija nije ga posebno oduševila: ”Erdogan mora konačno odlučiti želi li u Europu ili želi u svijetu uspostaviti Tursku kao supersilu. Ovo baš i nije prijateljski način komunikacije.”
A koliko je tursko-njemački odnos prijateljski, bit će jasnije početkom idućeg tjedna, kada njemačka kancelarka Angela Merkel putuje u službeni posjet svom turskom kolegi Erdoganu.
Autorica: Selma Filipović, Berlin
Odg. ured: Andrea Jung-Grimm