Eskalacija sukoba s Kurdima u Turskoj?

Eksplozije bombi u glavnom gradu provincije Gaziantep (20.8.), u kojima je ubijeno devet osoba dok ih je više od 60 ozlijeđeno, vrhunac su krvavog sukoba turske države sa Kurdima. U ovom sukobu je od 1984. godine do danas poginulo više od 40.000 ljudi. Borba, koju je Radnička stranka Kurdistana, skraćeno PKK povela za neovisnu kurdsku državu na turskom teritoriju, ponovo se rasplamsava. No, je li PKK, koja u Njemačkoj kao i u cijeloj EU vrijedi za terorističku organizaciju, zaista i stoji iza napada u Gaziantepu, još se sa sigurnošću ne zna. Njezini predstavnici kategorično odbacuju svaku odgovornost za eksplozije.

U provinciji Gaziantep, koja se nalazi na granici između Turske i Sirije, mnoge izbjeglice iz Sirije našle su utočište. Do sada ova provincija nikada nije vrijedila kao centar borbe Kurdistanske radničke stranke protiv Turaka. U njoj žive turski građani kurdskog i arapskog podrijetla, koji sada traže odgovor na pitanje koja je pozadina ovih napada. Razlog što je na PKK pala sumnja da stoji iza ovih napada leži u spirali nasilja posljednjih mjeseci, koja je mnoge turske vojnike ali i borce za Kurdistan stajala živote.

Napadi protiv civila nisu karakteristični za PKK

Dr. Jochen Hippler, stručnjak na polju istraživanja prirode sukoba, upozorava na opasnost od prebrzog svaljivanja krivnje: "PKK negira bilo kakvu povezanost s ovim sukobom. To ne mora biti točno ali ne mora značiti niti da je laž. Ne treba reagirati na brzinu. Trebalo bi najprije pričekati rezultate istrage.“

Napadi na civilno stanovništvo nisu karakteristični za PKK, mišljenja je i njemački stručnjak za Bliski Istok Udo Steinbach. I on smatra da u osudama treba biti oprezniji te da u vidu treba imati i situaciju u Siriji. PKK je do sada izvodila akcije samo prioiv turskih snaga sigurnosti kaže Udo Steinbach i dodaje: "To znači da bi se trebalo postaviti pitanje, je li za napad zaista kriva PKK ili u obzir dolaze druge snage".

Rastu napetosti između Turske i Sirije

Sirija je više od godinu dana u građanskom ratu. Više tisuća sirijskih izbjeglica našlo je utočište u Turskoj, koja podržava sirijsku oporbu. Erdogan se jasno distancirao od sirijskog diktatora Asada i njegovog režima i traži Asadovu ostavku. Napetosti između Ankare i Damaska snažno su porasle, ukazuje Steinbach i dodaje da nije isključeno da sirijski režim sada daje podršku PKK. „Itekako je moguće da je u Gaziantepu na djelu zajednička akcija Damaska i Kurdske radničke stranke!“

Inače, Kurdi žive u Turskoj, Iraku i Iranu. Naseljavaju i sjever Sirije. Navodno su preuzeli kontrolu u nekoliko sirijskih gradova na sjeveru. Turska vlada je na to oštro reagirala. Potpredsjednik vladajuće turske stranke AKP Ömer Čelik izjavio je: "Ukoliko se Kurdi, kao dio oporbe protiv Asada, udruže sa pripadnicima Kurdske radničke stranke, to će Ankara zasigurno s velikom pažnjom pratiti“.