EU: Donator bez utjecaja
24. svibnja 2021
Gotovo 25 godina Europska unija pomaže u financiranju palestinske uprave, razvojnih i obrazovnih projekata na Zapadnoj obali, u Pojasu Gaze i u istočnom Jeruzalemu. EU za sebe kaže da je to svjetska regija koji najviše novca šalje kao pomoć Palestincima. U razdoblju tog financiranja od 2017. do 2020. godine oko 2,3 milijardi eura izravne pomoći slilo se u palestinska područja iz budžeta EU-a, nekih država članica i Velike Britanije.
EU godinama plaća socijalnu pomoć za oko 100.000 osoba u Pojasu Gaze kojim upravlja Hamas. Ona djelomično financira plaće i mirovine u nesrazmjerno velikom administrativnom aparatu palestinske uprave na Zapadnoj obali. Tome treba dodati još 159 milijuna eura koji se plaćaju iz budžeta EU-a preko humanitarne agencije Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNWRA). Njemačka uplaćuje 210 milijuna eura u budžet UNWRA-e, a i druge države članice su uključene u velikoj mjeri.
Više utjecaja za Europljane?
Međutim, ovu impresivnu ekonomsku ulogu Europska unija do sada skoro da i nije uspjela pretvoriti u politički utjecaj - ni Izrael ni Palestinci ne posežu za EU-om kao za posrednikom, pogotovo ne u aktualnoj razmjeni udaraca između izraelske vojske i Hamasa, koji je EU označila kao terorističku grupu. Mihai Sebastian Chihaia, stručnjak za Bliski istok iz think-tanka European Policy Centre“ u Bruxellesu, objašnjava zašto je EU financijski div, ali i dalje ostaje politički patuljak: "EU bi trebala pronaći jedinstveniju liniju. Znam da je to do sada bilo teško. Ne postoji čarobni trik za postizanje tog jedinstva. Ali da bi imala utjecaja, EU mora pokazati više jedinstva na razini država članica.„
Glavna prepreka u Uniji za razvoj jake bliskoistočne strategije je, smatra Mihai Sebastian Chihaia, jaz između država, poput Njemačke, koje su naklonjene Izraelu i onih koji su više skloni Palestincima - poput Švedske i neutralne skupine zemalja unutar EU-a. "EU ima sve potrebne instrumente za razvijanje predvidljive strategije. No, potrebna joj je politička volja za provedbu te strategije. Te političke volje do sada nije bilo“, izjavio je za DW ovaj stručnjak za Bliski istok. EU se, pojašnjava on, drži rješenja za stvaranje dvije države, tj. uz Izrael to znači i osnivanje samostalne palestinske države.
EU traži svoje mjesto
Kako doći do jedinstvenog stava i plana o postizanju prekida vatre, a potom i mirovnih pregovora, teme su kojima su se ovih dana pozabavili ministrice i ministri vanjskih poslova zemalja EU-a. Ovaj izvanredni sastanak sazvao je visoki izaslanik EU-a za vanjske poslove Josep Borrell, a povod su bili raketni napadi iz Pojasa Gaze te izraelski kontra-napadi. Njemački savezni ministar vanjskih poslova Heiko Maas ocijenio je da je takav izvanredni sastanak bio "prijeko potreban". I dodao njemački stav: "Najoštrije osuđujemo raketne napade Hamasa. Podrazumijeva se da Izrael ima pravo da se brani." Maas je još rekao da je takozvani „Bliskoistočni kvartet”, skoro zaboravljena posrednička grupa u čijem sastavu su SAD, Rusija, UN i EU, ponovo aktivan. EU je prije samo tri tjedna nozozemskog diplomata Svena Koopmansa imenovala za novog posebnog izaslanika za Bliski istok. EU hvali Koopmansa kao stručnjaka u mirovnim pregovorima. Sada bi on trebao pomoći u posredovanju iza kulisa.
"Da, bliskoistočni kvartet još uvijek postoji", kaže Mihai Sebastian Chihaia, ali se to se ne da primijetiti po posebnim aktivnostima. Pored toga, prethodna američka administracija pod vodstvom Donalda Trumpa povukla se iz ovog tijela i radije se okrenula vlastitim inicijativama u suradnji s Izraelom. Promjena u Bijeloj kući je prilika da se EU i predsjednik Joe Biden ponovno ujedine, smatra Mihai Sebastian Chihaia. On ističe i da je najavljena nova transatlantska suradnja i da sada sve ovisi od toga hoće li EU dobiti svoju ulogu u planovima Bidenove administracije za Bliski istok. "To je šansa za jaču transatlantsku suradnju. Vidjet ćemo hoće li ona funkcionirati. Ovo je njezin prvi test."
Koji su sljedeći koraci?
Na izvanrednom sastanku su ministri vanjskih poslova zemalja EU-a pozvali sve strane na smirivanje i prekid nasilja. Želi se intenzivnije surađivati sa zemljama u regiji. „Odlučujući su razgovori sa zemljama u regiji", rekao je Chihaia. "Egipat, Jordan, Katar, na primjer, koji su u prošlosti igrali ulogu u pregovorima o prekidu vatre. Te države dugoročno moraju intenzivnije biti uključene u diskusiju o rješenju sukoba. EU bi se ovdje mogla uključiti i učiniti više."
Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas zahtijevao je da se nakon primirja mora razgovarati o pozadini ovog sukoba. Također se misli na pitanje kakav utjecaj u regiji preko terorističkih organizacija Hamas i Hezbolah ima Iran i kako bi se moglo utjecati na premijera Izraela Benjamina Netanyahua, koji ovisi o desničarskim strankama.
Europski parlament paralelno je raspravljao s ministrima vanjskih poslova u Bruxellesu. Potpredsjednica parlamenta Nicola Beer (FDP) pozvala je šefove država i vlada EU-a da jednostavno ne čekaju, već da se na svom summitu za sedam dana pozabave situacijom na Bliskom istoku i zajedno s Arapskom ligom i Bliskoistočnom konferencijom sazovu mirovnu konferenciju.
EU bi također mogla razmisliti o tome da kao glavni donator na palestinskim teritorijama jače nego do sada iskoristi tu svoju ulogu. Do sada je bilo teško stupiti u razgovor s predstavnicima različitih umjerenih i radikalnih palestinskih grupa na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze koji se bore jedni protiv drugih, kaže Mihai Sebastian Chihaia. "To nije funkcioniralo u prošlosti. EU bi ovdje mogla težiti većoj ulozi i više je koristiti kao štap, a ne kao mrkvu."