EU i Hrvatska zajednički traže rješenje za Neumski koridor

Glavna tema razgovora Nevena Mimice u Bruxellesu u sjedištu Europske komisije s povjerenicima za unutarnje poslove Ceciliom Malmström i regionalnu politiku Johannesom Hahnom, bilo je kako osigurati da se koridor kroz Neum iskoristi na najbolji način. Važno je pritom da se ispune svi šengenski propisi o carinskoj kontroli i kontroli putovnica, te da se poštuju svi veterinarski i sanitarni propisi EU-a s glavnim ciljem – omogučiti slobodan prolaz za putnike i za robu za Dubrovnik.

Reakcija povjerenika Europske komisije je bila dobra, rekao je nakon sastanka Mimica. Naime, ovo su prvi kontakti i senzibiliziranje Europske komisije za specifičnu i posebnu situaciju, gdje se hrvatski teroritorij, kao područje iduće članice EU-a, presjeca teroritorijem jedne nečlanice EU-a.

Posebna situacija traži posebna rješenja

Dogovoreno da se zajednički radi na konkretnim planovima za pronalaženje pragmatičnih rješenja za ovu posebnu situaciju. Taj je posao sada započet, a hrvatska strana je izrazila nadu da će se za nekoliko mjeseci doći do rješenja te da bi se nakon toga moglo početi s gradnjom koridora.

„Nadam se da će nakon ovih razgovora povezivanje Dubrovnika s ostaktkom Hrvatske kroz Neumski koridor biti na dnevnom redu svih službi u Europskoj komisiji i odgovarajućih povjerenika te da ćemo pronaći načina kako s posebnim inovativnim i pragmatičnim rješenjima osiguramo prolaz za robu i za sve putnike“, izjavio je u Bruxellesu Neven Mimica, potpredsjenik hrvatske vlade.

Ploče nisu dio razgovora – a zbog stanja nema plana B

Na pitanje o statusu luke Ploče, Mimica je odgovorio da nije dio razgovora o šengenskom režimu. „Što se luke Ploče tiče, mi ćemo najprije s bosanskohercegovačkom stranom utvrditi načine korištenja ili boljeg korištenja te luke, a onda s europskom stranom dogovoriti u kojoj mjeri može biti slobodan ili olakšan promet određenih roba od bosanskohercegovačke granice do Ploča. Svjesni smo da sve robe neće moći prolaziti slobodno. To se naročito tiče živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla“.

Na kraju je Mimica dodao da u sadašnjim gospodarskim prilikama ne postoje izgledi za nekakav plan B, to jest za izgradnju Pelješkog mosta.

Hrvatska je načelno s Bosnom i Hercegovinom dogovorila izgradnju zatvorenog koridora u zaleđu Neuma kojim bi se povezala dva dijela zemlje. Tim koridorom putnici bi prolazili bez zaustavljanja i bez graničnih kontrola. Što se prijevoza roba tiče morat će se naći drugačija rješenja, posebice za prijevoz živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla. Za tu vrstu prijevoza razmišlja se o uspostavi trajektne veze koja bi povezala dvije točke na kojima se počeo graditi most kopno-Pelješac, a od kojeg se za sada odustalo, zbog nedostatka financijskih sredstava. 

Vijeće EU-a zadovoljno prihvatilo izvješće o monitoringu

Na sastanku Vijeća za opće poslove na kojima je sudjelovao i potpredsjednik hrvatske Vlade Neven Mimica, Vijeće je razgovaralo i prihvatilo zaključke o izvješća o monitoringu Hrvatske, koje je Europska komisija 24. travnja objavila za tri najteža poglavlja europske pravne stečevine.

„Ništa što je na Vijeću rečeno nije izvan granica očekivanoga. Prema tome, možemo biti zadovoljni“, rekao je Mimica, koji kao promatrač ne može sudjelovati u dijelu sastanka kada se govori o Hrvatskoj. Dodao je da je, po njegovim informacijama, u raspravi sudjelovalo samo nekoliko zemalja, a da zaključci potvrđuju ono što je Komisija rekla u svom izvješću. Prema diplomatskim izvorima u raspravi su sudjelovali predstavnici Nizozemske, Švedske, Velike Britanije i Slovenije.

„Vijeće je temeljito proučilo izvješće o monitoringu i monitoring tablice i sa zadovoljstvom bilježi da su općenito pripreme Hrvatske za članstvo na dobrom putu i da je Hrvatska postigla znatan stupanj usklađenosti s europskom pravnom stečevinom.

Europska komisija je u svojem monitoring izvješću o Hrvatskoj imala četiri primjedbe vezano uz odgodu primjene zakona o javnim ovršiteljima, promjene zakona o sprečavanju sukoba interesa, odnosno imenovanja političara u nadzorne odbore državnih poduzeća, uz promjene zakona o policiji od kojih je Hrvatska u međuvremenu odustala te dodatni porez uveden mobilnim operaterima.